Zahuktao se- travanj…
Hrvatsko ime za ovaj mjesec dolazi iz riječi – dobro, nije bilo teško- trava.
U nama bliskom slovenskom jeziku tradicionalni naziv glasi – mali traven, dok je veliki traven odmah iza – svibanj. Stariji nazivi za mjesec travanj u nekim hrvatskim krajevima bili su: traven, mali traven i jurjevščak (po blagdanu sv. Jurja, 23. travnja).
Pučka metereologija nije osobito “voljela” travanj, pa u odnosu na druge mjesece i razdoblja u godini nema previše meteo-poslovica. Tek nekoliko u 30 dana…
-Nema proljeća do Jurjeva dana, ni ljeta do svetog Petra. (sv. Juraj 23.4., sv. Petar 29.6.)
-Ne baci kabanice do Jurjeva dana, a halje do Ivanje. (rođenje sv. Ivana Krstitelja 24.6.)
-Jurij potkuri (23. travnja).
-Jurjevska kiša ne ogladni svita. (Važnost kiše za razvoj raslinja.)
-Saka kapla jurjovske rose zlata vredi.
-Četvrti travnja što nam daje četrdeset dana traje. (Quatro aprilanti, quaranta di duranti.)
-Ako se na dan Tiburcija zelene polja, tada će raži, pšenice, ječma i drugoga biti koliko ti volja. (14.4.)
-Koliko dana pred Markovim žabe regeću, toliko iza njega neće regetati, jer će hladnoća nastupiti. (25.4.)
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Pučke izreke o vremenu– puno više njih pak- donosi i Ante Čelan Gaganić…
Travanj je onaj mjesec kada zima posljednjim trzajima ponekad neugodno ošine repom (snijeg, mraz, studen), ali proljeće malo po malo, ali sigurno, uzima maha. Nepredvidljivost travanjskog vremena i „česte smjene sunčanih i kišnih razdoblja nerijetko prekinu poljske radove, ali pod uzajamnim djelovanjem sunca i kiše raslinstvo se naglo razvija, sve pupa i cvate i zelenilo nove trave sve više osvaja, pa stoga ne iznenađuje što je narod ovome mjesecu dao ime travanj.“ (Mr. Milan Sijerković)
Zasićen zimom i radujući se proljeću i probuđenoj prirodi, narod se, usprkos nesklonosti ovoga mjeseca poljodjelskim radovima, raznježio i razgalio dušu, pa ga je i u takvom duhu obdario vedrim riječima.
– Travanj ima devet vrsta vremena na dan.
– Koliko u godini ima dana – toliko u travnju ima vrimena.
– Cvitobob (travanj) je najgori misec za poljodjelce.
– Zmotan kak aprilsko vreme.
– Travanjsko vrijeme sedam puta na dan otjera s polja ratara.
– Uvik se laže što se prvoga travnja kaže.
– Kakvo vrime bude 4. IV. (sv. Izidor), takvo će biti četrdeset dana.
– Travanjska kiša – svibanjsko cvijeće.
– Travanj u kiši – svibanj u cvijetu.
– Travanj kišovit – svibanj vjetrovit.
– Travanj kišovit – ljetina slaba.
– Proljetna grmljavina, jesenja glad.
– Mokar travanj – suh lipanj; suh travanj – mokar lipanj.
– Aprilski mraz napravi veće škode kak letna tuča i suša skup.
– Ako u travnju ne pada i kiša i snig i krupa, padat će u svibnju.
– Dok je god na Bijakovi sniga, ne sadi k(r)umpir, bi’ će slane.
– Đubre (govno) je zlato u poljoprivredi.
– Na oči reste – ko iz vode.
– Polegle ko krave (site).
– Mlad ko kap.
– Mlad ko rosa u podne.
– Oblaci dolaze i odlaze.
– Zima se ispokojila za nekoliko godina (bila žestoka).
– Ožujak suh, a travanj mokar – blagorodan težak i gospodar.
– Kukuruz se sije kad se može golom guzicom na zemlji sidit (vruća zemlja).
– Travanj vlažan – bogat ražanj.
– Ako je travanj vlažan, onda je valjan.
– Travanjska mokrina daje si(je)na i vina.
– Iza travanjske grmljavine v
– Ako u travnju grmi, seljak se mraza ne boji.
– Travanjska je kiša blagoslov, ali svibanjska je još bolja.
– Palo nebo na zemlju (nevrime).
– Munje paraju crno nebo.
– Munja udara iznenada i razorno.
– Ko grom iz vedra neba.
– Namrkusilo (namrgodilo, goluba, namusilo, narogušilo) se vrime.
– Naomeć (promjena vremena).
– Naoposum je vrime (naopako, loše).
– Naloži malo (stavi dvi bilje) da umre led.
– Tiho ko prid oluju.
– Steglo (popušćalo) vrime.
– Udarila pusta šmerija (nevrime).
– Drugo će vrime (promjena).
– Travanjski snijeg zemlju gnoji.
– Suh travanj – gladna godina; mokar travanj – berićetna godina.
– Suh travanj znači lošu godinu, a tihe kiše u travnju
znače rodnu godinu.
– Suh travanj – mršava godina.
– Suh travanj – zla godina.
– Travanj suh – kruh je skup.
– Što je travanj tiši i ljepši, to je svibanj ljući i bjesniji.
– Što je travanj tiši i vedriji, to je svibanj grđi i bisniji.
(Ni prijatelj prijatelju ne će vratiti zajam ko vrime vrimenu.)
– Ako je travanj lijep, bit će svibanj ružan, a ako je vlažan, bit će lipanj suh.
– Vedri li se travanj noću, škodi vinu ko i voću.
– Vedre noći u travnju pogibeljne žitu i panju.
– Vedre travanjske noći ne će nikoga pomoći.
– U travnju nije dobro led ni u marami kroz vinograd pronijeti.
– Čin se pojave šišmiši, pristat će zima.
– U travnju je najslađe spavati.
– Ako kroz Glušnu nedilju (tjedan prije Cvitnice) rominja kišica, dobro će rodit šenica.
– Nediljo Glušna, ne budi nan sušna.
– Od Glušnice do Uskrsa puše pasijunsko jugo.
– Ako se pasijunska juga ne ispušu za dvi sedmice, ispuvat će se priko lita.
– Na Veliki Petak kiša, godina sušna.
– Uskrsenje i crljena jaja – Đurđev danak (23. IV.) i zelena trava.
– Sritan Uskrs, moja mala, evo tebi moja jaja, danas jedno, sutra drugo, prikosutra ono dugo.
– Ako je lipo vrime na Uskrs, litina će biti dobra.
– Zelen Božić, bil Uskrs.
– Nema mrsa do Uskrsa.
– Na Jurjev dan je vesela i ptica u gori i riba u vodi i zmija pod kamenom.
– Od sv. Jure se broje konju godine.
– Bog te sačuvao vedra Božića, a oblačna Jurjeva.
– Svaka ptica svome jatu leti, a ševa (roda) krovu.
– O Jurjevu počima kukavica kukati.
– Nema lita bez Jurjeva danka, ni brata što ga rodi majka.
– Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Jurjeva danka.
– Jurjev danak – hajdučki sastanak!
– Da je Jurjevo, reklo bi se da se tuku kobile (kad se žene počepušaju).
– Tri su kiše u godini berićetne: Jurjevska (23. IV.), Križevska (3. V. – po starom kalendaru) i Duhovska.
– Jurjevska kišica – od Boga rosica.
– Jurjevska rosa i Trojačka (29. V.) vedrina, dosta kruha i vina.
– Svaka kap Jurjevske kiše vrijedi dukat.
– Ako na Jurjevo kiša stopi volu rog, dobra će biti godina.
– Ako je na sv. Juru lipo vrime, bit će dosta vina.
– Ne baci kabana do Jurjeva dana.
– Kada Jure dođe o mlađaku, nema krme za stoku.
– Sveti Jurij – potkurij.
– Na Jurjevo koliko je žito ispod ruke (na frontinu), toliko će ga i biti.
– Ako sv. Marko (25. IV.) volu ne stopi rog, ne će roditi godina.
– Na Markovdan stopi li se volu rog, u polju je rod.
– Markovo – svetac do podne (poslije se može raditi).
– Sve je ljepše u proljeće nego u drugo doba… (PL)