NOVA OPĆA GIMNAZIJA Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar uvodi još jedan obrazovni program

U nadolazećoj školskoj godini 2025./26. Zadar će dobiti još jedan gimnazijski program – ali ovaj put u nešto drugačijem okruženju. Po prvi put u svojoj povijesti, Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar uvodi Opći gimnazijski smjer, čime se pridružuje školama koje, uz strukovno obrazovanje, nude i općeobrazovni put.

Grad Zadar već dugi niz godina ima razvijenu mrežu gimnazijskih programa – od općeg i jezičnog u Gimnaziji Vladimira Nazora i Gimnaziji Jurja Barakovića, preko MIOC-a i PGŠ do gimnazijskih odjela u Katoličkoj gimnaziji Ivana Pavla II. No, otvaranjem gimnazijskog razreda unutar EBTŠ-a, učenicima se otvara još jedna dodatna opcija u sklopu postojeće obrazovne ponude na gradskom području .

Riječ je o odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, koje je jučer odobrilo proširenje djelatnosti za niz škola u Hrvatskoj – među kojima su i četiri ekonomske škole koje od iduće godine kreću s programom opće gimnazije, uz tri zagrebačke škole (Prva, Druga i Treća ekonomska), ta mogućnost pripala je i Ekonomsko-birotehničkoj i trgovačkoj školi u Zadru.

Riječ je o školi s dugom tradicijom, prepoznatljivoj po programima u području ekonomije, uprave i trgovine, škola u ovom trenutku upisuje tri razreda ekonomske struke, po jedan upravne, tajničke i prodavačke, s ukupno preko 650 učenika i učenica. Osim modernih praktikuma i specijaliziranih učionica, škola raspolaže i športskom dvoranom, igralištem, knjižnicom, kabinetskom nastavom, što daje stabilnu osnovu za izvođenje i općeobrazovnog programa.

Odluka o pokretanju gimnazijskog razreda dolazi kao nastavak mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kojim se do 2026. planira povećati udio gimnazijalaca na barem 40 posto – što je i dalje ispod europskog prosjeka od 52 posto. Hrvatska, navodi pak srednja.hr, s trenutnim udjelom od samo 30 posto učenika u gimnazijama, osjetno zaostaje u tom segmentu, iako gradovi poput Zagreba već sada imaju više od 40 posto učenika u gimnazijama.

Kako bi se to promijenilo, Ministarstvo potiče upravo ovakve modele – uvođenje gimnazijskih razreda u školama koje obrazuju za suficitarna zanimanja, tj. ona u kojima tržište rada ne iskazuje veliku potražnju. Cilj je jasan: uravnotežiti upisnu politiku, omogućiti učenicima širi izbor, ali i rasteretiti preopterećene gimnazije u gradovima.

Za Zadar to znači i jednu dodatnu obrazovnu mogućnost. U gradu već postoji nekoliko gimnazijskih programa – među kojima je i prirodoslovni smjer u Katoličkoj gimnaziji Ivana Pavla II. – ali opći smjer u strukovnoj školi donosi novu dimenziju i priliku za one učenice i učenike koji žele šire obrazovanje, ali u okruženju koje je možda nešto “neformalnije” i bliže životu.

Uvođenje gimnazijskog programa u EBTŠ Zadar također potvrđuje spremnost škole da odgovori na potrebe suvremenog obrazovanja – i prostorno i kadrovski, ali i organizacijski. Jer već godinama ova škola dokazuje da zna pratiti trendove, ne samo u strukovnim zanimanjima, već i u širem pedagoškom pristupu.

Kao i uvijek, pravi izazovi i rezultati vidjet će se tek kroz generacije, no ono što je sada sigurno – Zadar dobiva još jednu gimnaziju. A to može i trebala bi biti samo dobra vijest, u vremenu kad broj upisa i kvaliteta obrazovanja sve češće idu ruku pod ruku…

GIMNAZIJSKI PROGRAMI U ZADRU

Gimnazija Vladimira Nazora
– opća gimnazija
– jezična gimnazija

Gimnazija Jurja Barakovića
– opća gimnazija
– jezična gimnazija

Gimnazija Franje Petrića (MIOC) 

-Opća gimnazija

-Prirodoslovno-matematička gimnazija

Katolička gimnazija Ivana Pavla II.
–prirodoslovna gimnazija

-klasična gimnazija

-opća gimnazija

Prirodoslovno-grafička škola Zadar
– prirodoslovna gimnazija

Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar
 – opća gimnazija (od 2025./26.)

POVIJEST EBŠT-A

Škola je osnovana burne 1948. godine u tadašnjem, još uvijek, razrušenom gradu, pod nazivom Ekonomski tehnikum. Za prvog direktora škole postavljen je prof. Blaž Jagić. Početne godine upisan je svega jedan razred s 22 učenika. Slijedeće 1949. godine upisana su dva, zatim iduće tri, pa se tako postupno povećavao broj razreda i učenika, da bi danas škola, pod nazivom Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola radila s 27 razreda i upisanih 700 učenika.

Dugo vremena škola nije imala svoj stalni prostor. U proteklih pedeset godina svoje sjedište mijenjala je šest puta. Konačno je početkom sedamdesetih godina (1972. godine) izgrađen, u predjelu Borika, moderni školski centar sa svim potrebnim sadržajima i solidnom opremom. U tom kompleksu danas pored Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole radi i Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola.

U svom postojanju škola je šest puta mijenjala svoj naziv: Ekonomski tehnikum, Ekonomska škola, Srednja ekonomska škola, Školski centar za robni promet i turitam i danas je Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola. U prvim godinama, učenici su, nakon završene škole, stjecali zvanje ekonomski tehničar. Postupno je škola proširivala svoju djelatnost pa se danas učenici mogu opredijeliti za stjecanje pet zvanja: ekonomist, komercijalist, upravni referent, poslovni tajnik, prodavač.

Rad Škole nije prekinut niti u ratnim stradanjima grada za vrijeme Domovinskog rata kada je i sama zgrada bila pogođena, te je dijelom porušen krov dvorane za tjelesni odgoj, a krhotine granata padaju u učionice. Srećom učenici i nastavnici su tada bili u improviziranom skloništu pa nije bilo žrtava.

U sedamdeset godina svoga rada, navodi na svojoj web stranici EBŠT, visokokvalitetni stručnjaci i odgajatelji brojnih generacija, odgojili su preko 7000 školovanih djelatnika koji su stekli srednje stručno obrazovanje za zvanje ekonomiste, komercijaliste, poslovnog tajnika i knjigovođe. Mnogi od njih postali su poznati financijski stručnjaci, bankari, političari te vlasnici i direktori poduzeća. (PL)