HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ Proglas Komisije za alpinizam o zaštiti alpinističkih smjerova!

Motivirana s nekoliko slučajeva spitanja postojećih klasičnih linija, alpinistička zajednica je na Zboru alpinista 2024. godine potaknula brojne teme i diskusije unutar odbora Komisije za alpinizam, što je rezultiralo formuliranjem ovog proglasa. Po uzoru na slični slovenski dokument Komisije za alpinizam PZS, njime se uređuje zaštita, opremanje i održavanje alpinističkih klasičnih smjerova kao i opremljenih dugih sportskih smjerova, značajnih za alpinističku zajednicu.

Proglas će trajno biti dostupan na web stranici HPS-a, KA će ga sa svojim odborima promovirati prema vlasnicima zemljišta, nadležnim institucijama, alpinističkim jedinicama, te općenito alpinističkoj zajednici. Time se Komisija za alpinizam HPS-a obvezuje, u suradnji s vlasnicima terena na alpinističkim lokacijama, biti aktivnim baštinikom ovog vrijednog alpinističkog naslijeđa. Time KA ne preuzima odgovornost za stanje u smjerovima, također je i sigurnost penjača odgovornost njih samih.

-Zahvaljujemo se svima koji su sudjelovali i doprinijeli u stvaranju ovog dokumenta, Tinu Cvitkoviću, Martini Ivanuš, Jeleni Karamović, Alanu Čaplaru i izvršnom odboru HPS-a, Hrvatskom sportsko penjačkom savezu i svim sudionicima Zbora alpinista u Paklenici 2024. godine. Unaprijed se zahvaljujemo i svima koji će se uključiti u zaštitu i održavanje hrvatskih klasičnih smjerova, prije svega penjući ih i pridonoseći stvaranju njihove cjelovite evidencije- poručili su iz Komisije za alpinizam HPS-a .

****************************************

Dana 28. veljače 2025., na temelju zaključaka Zbora alpinista 2024. godine Komisija za alpinizamHPS-a donijela je Proglas o zaštiti, opremanju i održavanju alpinističkih klasičnih smjerova.
U prosincu 2019. godine UNESCO je alpinizam upisao na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U sklopu alpinizma, penjanje neosiguranih, klasičnih smjerova je, uz zimski alpinizam, najcjenjenija i najcjelovitija aktivnost kojima se penjači mogu baviti. Hrvatske stijene, kao prostor odvijanja takve aktivnosti, bogate su u prvom redu opremljenim (spitanim) smjerovima, zatim klasičnim neosiguranim smjerovima, kao i potencijalnim novim, još neispenjanim linijama. Osim svoje povijesne vrijednosti kao alpinističke baštine, klasični smjerovi su i neprocjenjiv poligon za edukativne aktivnosti alpinističkih škola te prostor pripreme alpinista za izazove u svjetskim planinama. Zaštita, ponavljanje, održavanje i stvaranje novih klasičnih  smjerova predstavlja temeljnu zadaću alpinističke zajednice te njezino prioritetno djelovanje u hrvatskom kontekstu.

Zaštita i upravljanje smjerovima u hrvatskim stijenama kao alpinističkom baštinom temelji se na dvije razine prava: vlasničko i autorsko. Vlasničko pravo nad smjerovima i stijenama nose vlasnici terena: država, gradovi, općine, hrvatske šume, nacionalni parkovi, parkovi prirode, privatni vlasnici i sl. Sve aktivnosti na terenu moraju se izvoditi sukladno propisima, odnosno pravimavlasnika. S druge strane, prvenstvenim usponom određenim smjerom penjači su za tu liniju definirali ime smjera, točnu liniju kretanja, način opremanja (trad ili spit), poziciju osiguravališta te ocjenu smjera – ukratko rečeno u skladu s karakteristikama stijene autorski su odredili karakter
smjera te time i iskustvo koje će imati budući ponavljači. U ponavljanjima smjera koja slijede često dolazi do korekcije ovih elemenata, svakako u komunikaciji i suglasju s autorom. Iako je alpinistička aktivnost kao takva zaštićena UNESCO-m, autorsko pravo nad samim alpinističkim smjerovima, kao produktima te aktivnosti, nije zakonski uređeno. Ipak, na razini planinarske organizacije (Hrvatski planinarski savez, odnosno njegova Komisija za alpinizam) smjerovi se štite i vrednuju, što je upravo uređeno tekstom proglasa. Od početka vremena opremanja smjerova spitovima pa sve do danas prepoznajemo slučajeve gdje su se nepotrebno opremali smjerovi,
prvotno ispenjani kao klasični, bez informiranja i suglasnosti autora i Komisije za alpinizam HPS-a. Također je bilo slučaja gdje se smjerovi izvorno osigurani spitovima više ili manje korektno održavaju, dodatno spitaju i sl. Pritom je nedostatak cjelovite baze klasičnih smjerova jedan od temeljnih problema zaštite smjerova, dok njezino uspostavljanje predstavlja temeljni preduvjet za njihovu zaštitu i upravljanje njima. Uz stvaranje takve baze, ovim proglasom se apelira na ispravno djelovanje svih aktera, vlasnika, nadležnih institucija, alpinističkih jedinica i penjača pojedinaca- navodi se u uvodu Proglasa Komisije za alpinizam HPS-a koji potpisuje pročelnik Rene Lisac.

Proglas možete pročitati klikom na PDF HPS…