Povezanost Hrvata i Vatikana nije stvar tek povijesnoga kurioziteta, već duboko ukorijenjena nit koja se proteže kroz stoljeća – od dolaska Hrvata na ove prostore pa sve do današnjih dana. Riječ je o odnosu koji je oblikovao ne samo vjerski, nego i kulturni, diplomatski i identitetski okvir hrvatskog naroda.
Još od 9. stoljeća, kada papa Ivan VIII. piše knezu Branimiru priznajući mu vlast i hvaleći ga kao zaštitnika kršćanstva, Hrvati su imali jedinstven položaj unutar katoličkog svijeta. Taj trenutak mnogi povjesničari nazivaju “međunarodnim priznanjem” hrvatske kneževine toga doba…
Tijekom srednjeg i novog vijeka, hrvatski vladari i velikani održavali su tijesne veze sa Svetom Stolicom. Papa je imao velik utjecaj na crkvenu organizaciju na hrvatskom prostoru, a zauzvrat su Hrvati često stajali na “braniku kršćanstva” — od obrane pred Osmanlijama do uloge u širenju vjere katoličkih misionara i teologa.
Posebnu simboliku nosi i činjenica da su Hrvati još u 15. stoljeću dobili nadimak Antemurale Christianitatis – “Predziđe kršćanstva” – upravo iz Vatikana, što je snažno odjekivalo u europskoj političkoj i crkvenoj stvarnosti. U novijem vremenu, Vatikan je bio jedan od ključnih međunarodnih aktera koji je priznao neovisnost Republike Hrvatske početkom 1992. godine, uz snažnu diplomatsku aktivnost Svete Stolice i pape Ivana Pavla II., koji je kasnije i tri puta posjetio RH.
Danas se ta povezanost nastavlja kroz suradnju na vjerskom, humanitarnom, obrazovnom i kulturnom planu. Hrvatski biskupi redovito sudjeluju u radu vatikanskih tijela, a sve veći broj vjernika, mladih i hodočasnika redovito posjećuje Vatikan, posebice tijekom kanonizacija i važnih crkvenih svečanosti. Veze Hrvata i Vatikana nisu samo stvar tradicije – one su živa veza duha, vjere i povijesnog kontinuiteta. I dok se svijet brzo mijenja, te duboke duhovne niti i dalje snažno povezuju hrvatski narod s papinskom prijestolnicom na drugoj strani Jadrana.
PRIMJERI KROZ STOLJEĆA
Papa Ivan VIII. i knez Branimir (879.)
Papa Ivan VIII. šalje pismo hrvatskom knezu Branimiru u kojem mu priznaje vlast i blagoslivlja narod – ovo se smatra prvim međunarodnim priznanjem hrvatske državnosti.
Antemurale Christianitatis – “Predziđe kršćanstva”
Papa Lav X. u 16. stoljeću naziva Hrvate “predziđem kršćanstva” zbog njihove obrane Europe od Osmanlija – taj naziv ostao je snažno prisutan u hrvatskom identitetu.
Hrvatski sveci i blaženici u Vatikanu
Hrvatski narod dao je brojne svece i blaženike, uključujući sv. Nikolu Tavelića (prvi hrvatski svetac), sv. Leopolda Mandića i blaženog Alojzija Stepinca – svi su priznati i poštovani u Vatikanu.
Ivan Pavao II. i priznanje Hrvatske (1992.)
Vatikan je među prvima priznao neovisnost Hrvatske 13. siječnja 1992., a upravo je papa Ivan Pavao II. bio veliki prijatelj Hrvatske, što je potvrdio i s tri posjeta (1994., 1998., 2003.).
Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu
Ovaj zavod osnovan je još 1453. godine kao dom i duhovno središte Hrvata u Rimu. I danas ondje borave brojni hrvatski svećenici na studiju i službi unutar Vatikana.
Hrvatski kardinali u Vatikanu
U novijoj povijesti istaknuti hrvatski kardinali poput Franje Kuharića i Josipa Bozanića imali su važnu ulogu u odnosima s Vatikanom te sudjelovali u izborima papa (konklavama). (PL)