I tako, ušli smo u proljeće, ukoliko niste naučili iz Prirode i društva ili do sada, jedno od četiri godišnja doba…
Na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), travanj, svibanj i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi dan proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće generalno počinje 1. rujna, a završava 30. studenoga. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime eto nam proljeća.
Postoje tri razdoblja kroz proljetni period: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih “vijesnici proljeća”;rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vijesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.
U starom se Rimu – dakle onda i antičkom nam Zadru- prvi dan proljeća do nekih 150 god. pr. Kr. slavio kao početak jedne nove godine, a davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja,stvaranja i rađanja nečeg novoga. Dobar primjer za to je popularna građevina Stonehenge, ona je konstruirana na jedinstven način, pa se tako u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira. U antičkoj Grčkoj početak proljeća je označavao Dionizovo ponovno rođenje, podsjećaju nas u kratkim crtama wikipedija i enciklopedija.
Narodi koji su se doselili u Europu tijekom i nakon propasti Rimskoga carstva smještali su prvi dan nove godine obično u proljeće, kad se budi čitava priroda i počinje novi život za biljke i životinje, a time i za ljude. Tako su i naši preci – piše povijest.hr– slavili novu godinu u proljeće, od čega i dolazi pojam mlado ljeto za novu godinu, koji se još može čuti u hrvatskim dijalektima.
U četrtak, 20. ožujka, u 10 sati i 01 minuta nastupila je, inače, proljetna ravnodnevnica. Na sjevernoj Zemljinoj polutci tada je počelo astronomsko (kalendarsko) proljeće, a na južnoj jesensko godišnje doba.
Ravnodnevnica (ekvinocij) je točka na nebeskoj sferi gdje ekliptika (ravnina kojom se Zemlja giba oko Sunca) presijeca nebeski ekvator, a budući da ekliptika presijeca nebeski ekvator u dvije točke, postoje i dva ekvinocija – proljetni (oko 21.ožujka) i jesenji (oko 23.rujna). Za proljetnog i jesenjeg ekvinocija Zemljanima Sunce izlazi točno na istoku, a zalazi na zapadu, u oba slučaja dan i noć traju jednako dugo, tj. 12 sati. Sunčeve zrake pod pravim kutom obasjavaju Zemljin ekvator, astronomsko će proljeće završiti dolaskom ljetnog solsticija koji nastupa 21. lipnja, u 04 sati i 41 minuta.
U školskim udžbenicima se često navodi da proljetna ravnodnevnica nastupa 21. ožujka. Zadnji puta to se je dogodilo 2007. Zanimljivo je da će ponovno tek 2102. proljetna ravnodnevnica nastupiti 21. ožujka (u 00:35 sati po UTC vremenu, kod nas će biti 01:35 sati). U drugoj polovici 21. stoljeća često će proljetna ravnodnevnica nastupiti i 19. ožujka.
“Prvi puta će se to dogoditi 2044. (u 23:19 po UTC vremenu), tada će kod nas ipak biti 20. ožujak (00:19 sati). Četiri godine kasnije, proljetna ravnodnevnica će i kod nas nastupiti na datum 19. ožujka (u 22:33 UTC tj. u 23:33 po srednjeeuropskom vremenu)” – upoznaje nas Crometeo portal.
OTVORI PROZOR PROLJEĆU
Grigor Vitez
Tuk! Tuk! Tuk! Tko to kuca U prozore zore? To vjetar stiže iz južnih strana.
Tuk! Tuk! Tuk! Tko to kuca U prozore šume? To djetlić kuca tuk-tuk-tuk sa grana.
Tuk! Tuk! Tuk! Tko to kuca U prozore dana? To proljeće kuca u zvonca s poljana.
Sve je izbudilo u polju i gori I sad tebi kuca. Prozor mu otvori! (PL)