PORAST BROJA OBRTA Zadar, Biograd na Moru i Benkovac – u Top 10 gradova

Na kraju prošle godine u hrvatskim je gradovima bilo 92.426 registriranih obrta dok ih je na kraju 2023. bilo 84.088, a na kraju 2021. – 72.240. Najviše ih je, naravno, u velikim gradovima – Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru, a gledano u odnosu na broj stanovnika prednjače mali otočni gradovi – Hvar, Komiža, Novalja, Rab. Najveći rast broja obrta u odnosu na 2021. bilježi Hrvatska Kostajnica, a u odnosu na godinu ranije – Đurđevac…

Mala i srednja poduzeća, među kojima se ističu mnogi obrti, čine dominantnu većinu poduzeća u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Razvitak obrtništva stoga ima ključnu ulogu u gospodarskom rastu, doprinosi stvaranju održivih i prosperitetnih gradskih sredina i smanjuje nezaposlenost, jačajući društvenu stabilnost unutar lokalnih samouprava. Obrtnici često tako postaju važan izvor radnih mjesta na razini gradova, a njihov rad potiče i domaću potrošnju, čime se dodatno osnažuje napredak lokalnih zajednica, ali i RH.

Broj obrta nerijetko može biti pokazatelj ekonomskog zdravlja neke sredine, ukazujući na rast ili potencijalne probleme, a uz to taj broj daje uvid u poduzetničku klimu koja vlada u određenim gradovima. Podaci o rastu obrta mogu pomoći lokalnim vlastima u donošenju i prilagođavanju razvojnih politika. Gradske uprave stoga često igraju nezanemarivu, pa i ključnu, ulogu u poticanju razvoja obrtnika, usmjeravajući različite programe, mjere i potpore koje olakšavaju pokretanje, rast i daljnji razvoj obrtnika i njihovih poslovanja. U tu svrhu pružaju različite potpore, uključujući one za poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja, stručno usavršavanje ili sufinanciranje tradicijskih i umjetničkih obrta. Mnogi obrti, osim toga, čine i neizostavan dio kulturne baštine, pa ulaganje u očuvanje i promociju tradicionalnih zanata može poslužiti kao poticaj za razvoj turizma. Također, dodjeljuju se potpore za sudjelovanje na sajmovima, čime se potiče promocija lokalnih proizvoda i usluga…

Nedavna analiza portala Gradonačelnik.hr podataka Ministarstva gospodarstva pokazuje da je u prošloj godini u odnosu na predlanjsku čak 125 gradova od njih 128 zabilježilo rast broja obrta. Postotno najveći porast bilježe mali i srednji gradovi, a od samo tri grada s negativnim trendom dva su s jednim obrtom manje, a 1 s 4 manje nego li su ih brojali u 2023.

Po gradovima, najveće postotno povećanje broja obrtnika u 2024. u odnosu na preklani imao je Đurđevac + 21.09 posto, kojega je slijedila Hrvatska Kostajnica + 20.0, potom su tu: Prelog+19.67 posto, Ivanić-Grad +19.55 posto, a Top 10 zaključuju- Sinj, Trilj, Oroslavje, Solin, Benkovac i  Vrlika, sa 16,0-19.3 posto porasta broja obrta. Iznad 20 posto povećanja imala su dva grada, od 10 do 20 posto- 55, a između 1 i 10 posto- 65 gradova.

Najizraženiji nominalni porast imao je Split (+471), a slijedili su: Osijek (+306), Rijeka (+285) i Pula (+277). U Top 10 su i: Zadar (+268), Dubrovnik (+262), Velika Gorica (+184), Varaždin (+183), Slavonski Brod (+152) i Kaštela (+146 obrta). Blizu su i Šibenik, Sinj, Samobor, Solin, Poreč, Koprivnica… (od +90 do +138)…

Najveći broj obrta i obrtnika registriran je naravno u najvećim gradovima, pa tako je i krajem 2024., za kada smo analizirali podatke, ponovimo to- bez Zagreba, listu predvodio Split sa 4.703 obrta, Rijeka sa 3.600 obrta, Osijek 2.919, Zadar 2.875, Pula 2.445, Dubrovnik 2.366, Velika Gorica 1.803, Šibenik 1.711, Varaždin 1.486, Slavonski Brod 1.459 obrta. Među 15 su Kaštela, Samobor, Poreč, Karlovac, Sisak…

‘Per capita’ tablicu na liderskim pozicijama otvaraju redom 4 otočna središta- prvak Hvar sa 130 obrtnika na 1.000 stanovnika, ispred Komiže s 99, Novalje s 91 i Raba- 86 obrtnika ‘po glavi stanovnika’ grada. Top 10 čine i: Poreč- 76, Krk-75, Biograd na Moru-72, Vis – 69, Vodice i Stari Grad-po 68, si nabrojani s jadranskim ‘adresama smještaja’. Potonje naročito ‘upada u oči’ nastavimo li s nabrajanjem redoslijeda: Rovinj, Pag, Cres, Supetar, Pazin, Korčula, Novigrad, Umag, Trogir, Novi Vinodolski, Dubrovnik, Makarska, Crikvenica…, prvi ‘kontinentalni je Đakovo na 36. mjestu poretka.

Kako smo na samom kraju mandata aktualnih gradskih uprava, usporedili smo u analizi i podatke o razlici u broju i trendu obrtnika na koncu 2024. s onima iz 2021.

Evo i tih rezultata….

Postotno najveći porast ubilježila je i tu Hrvatska Kostajnica +68,0 posto, pa Trilj +59.22 posto, Sinj +57.94 posto, Benkovac +53.61 posto, Solin +48.3 posto, Dubrovnik 47.69 posto povećanja. U Top 10 su i: Đurđevac, Dugo Selo, Stari Grad i Prelog – od 41.75 do 46.23 posto porasta.

Prema nominalnom povećanju opet prednjači Split uz rekordnih +1.078 obrta, a visoko su plasirani i: Dubrovnik +764, Osijek +749, Rijeka +747, Zadar +733, Pula +647, Velika Gorica +491, Kaštela +385, Varaždin +373 i Šibenik +323 obrta. Porastom se mogu pohvaliti i: Slavonski Brod, Sinj, Samobor, Solin, Poreč, Koprivnica, Zaprešić, Vinkovci, Karlovac, Sveta Nedelja, Vukovar…(+164-+300 obrta)…

Prema podacima Ministarstva gospodarstva (slični su i oni obrtnika osiguranika iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje), broj obrta i obrtnika na stalnoj uzlaznoj je putanji; krajem prošle godine u zemlji ih je bilo 92.426 što predstavlja ‘plus’ 8.338 u odnosu na pretprošlu 2023. (84.088), a posebno prema 2021. (72.240) uz povećanje +20.186 obrta.