Ako ste jedan od sretnika koji ima mladi krumpir u svom vrtu, onda znate da njegova jako osjetljiva kora ne može izdržati više od sedam dana. Stoga se s ovakvim krumpirom mora baratati jako pažljivo i ne smije ga se bacati na hrpu, već pažljivo slagati, u protivnom dobije oštećenja zbog kojih postaje kvarljiva roba s neugodnim mirison.
Kako je onda “mladi krumpir” iz Tunisa izdržao višemjesečni put brodom do Hrvatske? Lako – jer nije niti riječ o mladom krumpiru!
Naprotiv, riječ je o sazrelom krumpiru kojega posipaju zemljom da bi kod neupućenih kupaca izazvao dojam netom izvađenog krumpira. No, put brodom iz Tunisa, Egipta ili neke druge sjevernoafričke zemlje, traje oko mjesec dana, pa nema šanse da je na police trgovačkih centara u Hrvatskoj dopremljen kao mladi krumpir.
No, i u zadarskim trgovačkim centrima ima ga u izobilju, a prodaje se po visokim cijemama upravo zbog oznake “mladi krumpir”. No, već na prvi pgled jasno je da nema niti govora o mladom krumpiru – kora mu je oguljena, a zemlja po njemu nije priljepljena kao na mladom krumpiru, te se vidi da je naknadno posuta.
Slična je situaciaj i s jagodama iz uvoza. Naime, u isto ovo vrijeme prošle godine izvještavali smo o “svježim jagodama” iz Albanije koje su također morale prijeći dugi put do Hrvatske, a o tome koliko su zdrave otkrili su nalazi inspekcije koja je u susjednoj Bosni i Hercegovini vratila čak tri pošiljke zbog povećanih količina pesticida!
Kako su tada izvijestili bosanski mediji, bila je riječ o tisućama kilograma jagoda u kojima su inspektori našli nedozvoljene kemikalije. Naime, osim pesticida, u namirnicima se inače nađe svega i svačega, od plastike do teških metala, ali pesticidi su očito postali najčešći sastav namirnica i biljnog i životinjskog sastava jer životinje jedu hranu prskanu svakojakim otrovima, pa ona ulazi i u meso koje se prodaje po trgovinama.