KADA 2 POSTANU- TRI SATA U nedjelju, 30.03.- stiže nam ljetno računanje vremena!

Je’l mičemo naprid ili nazad? Oće bit tri ili dva? I tako, žena, mali, mala, punac, punica, i zbunjeni pisac redaka, postavljamo navlas isto pitanje godinama, svakih nekoliko mjeseci, u noći prije odlaska na počinak.

Baš kako ćemo to učiniti u subotu navečer, 29.03. uoči spavanja i buđenja ujutro s naknadnim saznanjem da se koju uru prije, na satu točnih 2:00, kod revnih nam i dragih europskih sugrađana pretvorilo u 3:00.

Dakle, ljetno računanje vremena u 2025. – o njemu se radi – započinje u zadnju nedjelju 30. ožujka, u 2 sata iza ponoći i to tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed, a ne nikako unatrag, vrijeme u dva sata računa kao tri sata. Konkretno, u odnosu na zimsko pomicanje kazaljki koje nam donosi jedan sat sna više onu prvu noć, ovo ljetno nam i nije baš drago, makar i nakratko samo taj dan, budući da osim što u istoj sekundi gubimo 60 minuta snivanja, uzrokuje i stres za naš organizam. No, navikli smo, na našim prostorima ljetno računanje vremena prvi put se koristilo od 1916. do 1918., za Austro-ugarske vladavine, potom Kraljevine Jugoslavije i NDH, 1983. uvedeno je u SFRJ, a praksa se nastavila i nakon osamostaljenja RH.

Posljednje doba porasla je brojka protivnika, pa prema podacima Auto Cluba Europe, po pomicanju kazaljki redovna je pojava povećanog broja automobilskih nesreća u travnju, u Njemačkoj čak blizu 30 posto više nesreća. Pošto je potrebno otprilike 72 sata da bi se tijelo priviklo na novi bioritam, najopasniji je ponedjeljak nakon promjene vremena, kada su vozači neispavani i neprilagođeni, što im usporava reakcije na cesti, čime se brojka nesreća, kažu, drastično povećava. Također je povećan broj ozljeda na radu zbog pospanosti, a provedenim švedskim istraživanjem pokazalo se da je u tjednima iza pomicanja sata za 5 posto povećana brojka srčanih udara.

“Ispitna anketa ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj” – upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja infarkta za 25 posto prvi radni dan nakon početka ljetnog računanja. Isto se uvelo zbog uštede i bolje usklađenosti svjetla dana, školske nastave i radnog vremena.

Umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje za večernje aktivnosti sat više prirodnog svjetla. Kako bilo, uz hrpu iskazanih negativnosti, u nastupajućim tjednima sa “satom naprijed” manje i rjeđe bi se trebala gledati televizija, a češće boraviti vani i trčati, hodati ili baviti sportom, zbog duljeg dana ljudi mogu biti više na otvorenom, uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka, osjećati se bolje nego inače jer će sunce sjati u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će povećati i razinu serotonina, zaslužnog za podizanje raspoloženja… (PL)

***********************************

KAZALJKA NAPRIJED- NATRAG

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo sat?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen… Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje, možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju. U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna. Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena. Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata.

Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983., otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće naprijed jedan sat. U EU odluka o tome na snazi je od 1996., u međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026., podsjeća pak N1.

*********************************

NAŠA MALA ANKETA

Ne, nije najnovija, ali je aktualna. Rađena prije nekoliko godina, no i danas zanimljiva.

Ljetno ili zimsko računanje vremena…

Dražen Adžić: Nisam za pomicanje sata! A sad, ljetni ili zimsko orar? Ljetno vrijeme, ipak.

Edi Nadarević: Ja sam za stalno ljetno, tako da…

Robert Pauletić: Ljetni sat!

Darijo Brzoja: Hej, ljetno mi je draže, al’ zapravo mi je svejedno, nekako bi mi bilo bitnije da cijela EU ima isti sat da ne moram razmišljati kad putujem, haha…

Šime Sikirić: Meni sve isto, ne znam. Zašto se uopće zamaraju tim glupostima? Ma!

Drago Čulina: Prije uvođenja umjetnog “iskamčivanja” svjetlosti pomicanjem kazaljke na satu, u proljeće naprijed, ujesen natrag, nitko nije razmišljao da se nalazimo u defektnomu dnevnom izmjenjivanju noći i dana. To je bio prirodni ciklus na koji Čovjek i nije trebao djelovati. Ali jest, i sad kad taj isti Čovjek uviđa kako se nije trebao miješati u vječni prirodni ciklus, pomišljah da je došao zdravoj pameti. Pa vrijeme prepustiti zakonitosti prirode, a on izigrava Boga, još moćnijeg nego prije, nudi sebi još veći izbor: hoće li više dana ili noći. Osjećam se nemoćnim jer će biti kako kažu svjetski (ekonomski) moćnici. No, kad mi se nudi prilika za stajalište, evo: mjerenje vremena treba vratiti na staro, a ako se dobro sjećam, ono je bilo kroz cijelu godinu kao sada zimi, pa…

Ojdana Koharević: Da ljetno postane stalno, ha!

Zrinka Merčep: Nisam o tome previše razmišljala. Brzo se prilagodim promjeni, jutarnji tip ionako nisam pa mi je teško ustajati ujutro bez obzira na računanje vremena. Osim kad se ide u planinu, tad mi ni 5 nije rana ura.

Katja Pijaca: Ja sam za normalno vrijeme, znači kao sada! Ne pomicanje koje nema svrhe jer nema nikakve uštede, a poremeti organizam. Pozdrav…

Neno Munitić: Naravno, za zimsko, zaista!

Mario Ćužić: Ljetno računanje vremena.

Ivo Žuvela: Vrijeme po zonama, ako EU ne može biti u jednoj, onda dvije, za pomicanje nisam.

Teo Bekavac: Stalno ljetno, bolje je za turizam.

Marjana Šešelja Botić: Ljetno, da zimi kasnije sviće, ali duže poslije posla bude nešto dana.

Zorislav Antun Petrović: Za zimsko sam.

Lucija Štrmelj: Za stalno ljetno sam.

Maja Kvač: Ja sam za normali tok, dakle da ostane zimsko vrijeme, to je zapravo točno. Zašto: ljeti se uštedi na energiji za žarulje, što je bilo glavni motiv prvo uvedenog ljetnog vremena. No, zato su ljudi skloni jutrima u hladnijim krajevima poput Francuske,Belgije, Nizozemske, Njemačke, UK itd. više grijati, pogotovo u 3,.4.i 5.mjesecu, a još važnije: polugodišnje promjene ne podnosi naš bioritam.

Jure Šango: Potpisujem ono što kaže struka da je ispravno, ako ni oni ne znaju onda mi je svejedno, ista stvar…