Na polici je pisalo 6.50 eura, uzela sam tri čokoladna deserta, kad sam došla na blagajnu prodavačica mi je izdala račun na kojemu je pisalo 27.60 umjesto 19.50 eura. Objašnjenje je bilo da je manja cijena ustvari snižena akcijska cijena s popustom koji je istekao dan prije, ali nisu stigli izmijeniti natpis i vratiti staru cijenu na policu- požalila nam se M.Ž. iz Zadra na nedavnu neugodu iz dućana jednog trgovačkog lanca.
I sami smo se u nekoliko navrata našli u sličnim situacijama kada bi nam digitalna vaga izbacila jednu, a na ‘kasi’ bi nas dočekala druga naravno viša cijena voća.
Jeste li se ikada zapitali koliko ste zaista u Hrvatskoj zaštićeni kao potrošač? Istražili smo koja prava Hrvati nemaju u usporedbi s drugim zemljama. I dok nam se često govori da su naša prava usklađena s europskim standardima, stvarnost je malo drukčija. U nekim situacijama hrvatski potrošači imaju manju zaštitu nego njihovi susjedi u EU-u, a kamoli od onih u SAD-u.
Povrat robe?
Ne nadajte se tome!
Koliko ste puta kupili majicu, došli kući i shvatili da vam ipak ne stoji onako kako ste zamislili? U Njemačkoj, Velikoj Britaniji ili Nizozemskoj to ne bi bio problem, samo biste se vratili u trgovinu i dobili povrat novca. U Hrvatskoj nije tako jednostavno. Trgovine nisu zakonski obvezne prihvatiti povrat proizvoda ako nije neispravan. Ako kupite nešto u fizičkoj trgovini i predomislite se, sve ovisi o dobroj volji trgovca.
Garancije –
u čemu je problem?
Dvogodišnje jamstvo koje imamo u RH u skladu je s EU pravilima, ali u nekim zemljama, Velikoj Britaniji, primjerice, ako se pokaže da je proizvod neispravan unutar prvih 30 dana, trgovac vam mora odmah vratiti novac. U Hrvatskoj se kupci često moraju zadovoljiti popravkom, ponekad i dugotrajnim servisnim postupcima.
Kupnja preko interneta –
tko plaća povrat?
Ako ste ikada naručili nešto online i odlučili ga vratiti, možda ste se neugodno iznenadili kada ste shvatili da povratnu poštarinu morate platiti sami. Iako EU zakon daje pravo na povrat robe kupljene online unutar 14 dana, troškove povrata često snosi potrošač. U Njemačkoj je, na primjer, uobičajeno da trgovci preuzimaju taj trošak kako bi olakšali kupovinu i izgradili povjerenje s kupcima.
Bankarske naknade –
među najskupljima!
U Nizozemskoj ili Švedskoj nije rijetkost da banke nude besplatne tekuće račune, dok hrvatski građani plaćaju ne male iznose samo za osnovne usluge. Također, zaštita od neovlaštenih transakcija u nekim zapadnim zemljama mnogo je jača, u SAD-u banke često odmah vraćaju novac ako prijavite sumnjivu transakciju, dok se u Hrvatskoj taj proces zna odužiti.
Hrvatski potrošači formalno imaju mnoga prava, ali njihova provedba je slabija nego u razvijenijim državama. Iako su zakoni usklađeni s EU-om, u praksi su neučinkoviti zbog sporosti sustava.
