VELJAČA NA POLA PUTA Kakvo fašnik vrijeme ima, tak’ se ravna i korizma

Zahuktala je i veljača…

Ma. već se i prepolovila. A koliko traje, skoro je i blizu kraja.

Nije sigurno podrijetlo naziva ovog mjeseca, no pretpostavlja se da označava sve duže dane koji tako postaju veći – “velji”, navodi Wikipedija. Stariji hrvatski nazivi za ovaj mjesec u pojedinim krajevima bili su: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak i svičan.

Latinsko ime mjeseca – podsjetio nas je i ne tako dasvno u Narodnom listu, kolega Pero Livajić – dolazi iz grčkog i latinskog (februarius) jezika. Prvobitno značenje mu je bilo posvećeno očišćenju, u kojem su se obavljala žrtvovanja za očišćenje od grijeha. Veljača i siječanj su posljednja dva dodana mjeseca, te ih nema u Rimskom kalendaru jer su u starom Rimu do kasno smatrali da je zima bez mjesečnih perioda.

Razdoblje je to zanimljivo i pučkim meteorolozima. Kroz povijest su ribari i težaci u našim starim krajevima na temelju životnih iskustava prognozirali i vremenska zbivanja.

Evo dijela meteo-poslovica:

-1. Kandelora, zima fora, a za njom gre Sveti Blaž, koji govori da je laž, a za njim gre Sveta Kristina, koja govori da je istina. (Na Svijećnicu, 2.2. bi trebalo sunčano i toplo vrijeme navijestiti svršetak zime, međutim već sljedeći dan 3.2. vrijeme se pogoršava, ali se 4.2 opet proljepša.)

-2. Sveta Agata snigom bogata. (5.2.)

-3.Toplina Valentina stiže do korijenja. (14.2.)

-4. Poslije sveti Matija svaka ptica propiva. (24.2.)

-5. Na Vodokršte zimi oko ispršte, a na Poklade i drugo joj ispade (6.1. i utorak prije Pepelnice)

-6. Svijećnica (2.2.): Ako na Svijećnicu zlo je vrijeme, tada jazavac iz jame izljeze van, jer se ne boji više velike zime; ako sunce grije, još veća zima nastupljuje. (Izjednačenje vremena: “Ako je toplo Svijećnice, snijeg ili mraz dolazi; ako je mrzlo, zima uskoro odlazi.”)

-7. Čez koju luknju na Svečnicu sunce sveti, ta bo još letos puna snega.

-8. Na Svečnicu medved ide z luknje glet: če je vuni lepo, se još globle zakopa.

-9. Koliko dana prije Svijećnice slavuj poje, toliko poslije mukne, jer studen nastupi.

-10. Kandelora oblačna, godina rodna.

-11. Ako na Svijećnicu lete mušice, poslije ćeš nositi rukavice.

-12. Na dan Stolice svetog Petra i Matijaša uzburkano vrijeme za sobom takvih deset dana povuče. (22.2. i 24.2.)

-13. Sveti Matija led razbija; če pa ga ni – ga naredi!

-14. Sveti Matija zimu zatvara, a ljeto otvara.

-15. Kakvo fašnik vrijeme ima, tak se ravna i korizma.

-16. Fašenk v blati, Vuzem na trati… (PL)

 

 

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...