Cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je ugrožena, a razlozi viših cijena ne mogu biti cijene energenata, koje su najniže u eurozoni, kao ni PDV, poručili su u srijedu predstavnici Vlade na sastanku s turističkim sektorom, ocijenivši i da dugoročno ovakva situacija nije održiva te može imati negativne posljedice po gospodarski rast.
Posljedično, proteklu turističku sezonu obilježila je stagnacija noćenja stranih gostiju te pad udjela hrvatskog turizma na tržištu Mediterana. Pritom, rast cijena u turizmu već je nekoliko godina znatno brži nego u konkurentskim zemljama, pri čemu je u Hrvatskoj iznosio oko 50 posto, a u zemljama Mediterana u prosjeku 15-20 posto. “To je ugrozilo našu cjenovnu konkurentnost, postali smo skuplji primjerice od Grčke i Španjolske”, upozorio je Vujčić.
Istaknuo je i da realna potrošnja stranih gostiju pada, i to brže nego u drugim zemljama. “Ukoliko se taj trend nastavi, neće biti dobro”, poručio je guverner. Rekao je i da se relativno brži rast cijena turističkih usluga u Hrvatskoj ne može pripisati snažnijim troškovnim pritiscima nego u drugim zemljama, a također, objašnjenje ne može biti ni u cijenama energije, jer su one u Hrvatskoj najniže u eurozoni.
S obzirom na trendove, smanjena su i očekivanja glede budućih prihoda od turizma i njihovog značaja za ukupnu gospodarsku aktivnost u nadolazećem razdoblju, kazao je Vujčić.
Pad dolazaka i noćenja s emitivnih tržišta
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina je upozorio na lanjski pad dolazaka i noćenja s emitivnih tržišta, kao što su Njemačka, Austrija, Češka i Italija. Istaknuo je i da su u trećem kvartalu 2024., koji je i najvažniji, prihodi od stranih turista bili 0,7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2023.
Tako, iako je nakon pandemije koronavirusa imala najbolji oporavak, tržišni udio Hrvatske na mediteranskom turističkom tržištu stagnira, dok istovremeno druge mediteranske destinacije bilježe rast, upozorava Glavina te poručuje da fokus u 2025. treba biti na podizanju cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma i dobivanju adekvatne vrijednosti za novac.
Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić detaljnije se osvrnuo na stanje na 10 ključnih emitivnih stranih tržišta, zaključivši da će na gotovo dvije trećine njih cijene i usluge ukupnog paketa putovanja biti glavni čimbenici koji će utjecati na odabir destinacije. Pritom je također upozorio da Hrvatska postaje preskupa destinacija u odnosu na ono što se nudi u drugim mediteranskim destinacijama.
Izvijestio je i da je HTZ-ova “blic” analiza cijena na jednom globalnom portalu za iznajmljivanje smještaja pokazala da su trenutno minimalne cijene većine smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj za predstojeće uskršnje blagdane veće od primjerice Grčke, a na razini Italije i Španjolske, dok su u prvom tjednu kolovoza te cijene u Hrvatskoj veće od mediteranske konkurencije…
Propušteni porezni prihodi oko milijardu eura
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je kazao da je Vujčićevo predavanje “demistificiralo” teze da je rast cijena energije jedan od potencijalnih razloga zbog čega su turističke cijene u Hrvatskoj veće no drugdje, podsjetivši i na Vladine mjere ograničenja cijena goriva, struje i plina.
Istaknuo je i da je Vlada s ciljem očuvanja konkurentnosti hrvatskog turizma snizila stope PDV-a na 13 posto u cijelom nizu usluga u turizmu, a također, PDV je snižen na pet posto za niz prehrambenih proizvoda. Stoga, mišljenja je Primorac, ni PDV ne može biti razlog za rast cijena.
Pritom, propušteni porezni prihodi zbog snižene stope od 13 posto u turizmu iznose oko milijardu eura. To znači da su hrvatski građani na neki način kroz propuštene porezne prihode dali potporu razvoju turističkog sektora, pa je stoga potpuno neprimjereno da ti isti građani ne mogu ići na more u Hrvatsku, već u neke druge jeftinije i konkurentnije destinacije, poručio je Primorac.
“Nije turistička ponuda u Hrvatskoj, budimo realni, toliko bolja da cijene budu veće od recimo Grčke, Španjolske ili Portugala”.
Imam osjećaj da ste se “malo puno” zaigrali
Zaključno, ministar financija je predstavnicima turističkog sektora poručio da situacija povećanih cijena u njihovom sektoru nije dobra. “Imam osjećaj, ja osobno, da ste se s tim cijenama malo zaigrali. Odnosno ‘malo puno’”, rekao je Primorac, upozorivši da dugoročno takva situacija nije normalna i održiva, a može imati i posljedice po gospodarski rast.
Odgovorio je i na primjedbu predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislava Faina koji je rekao da je PDV u turizmu, iako smanjen, i dalje veći nego kod konkurentskih zemalja.
Primorac je rekao da on i ne tvrdi da je PDV u turizmu u Hrvatskoj najniži, no da njegov iznos ne može biti razlog tome da su cijene u odnosu na neke konkurentske zemlje veće za 20-ak posto.
U kontekstu prigovora vladajućih da si premalo hrvatskih građana može priuštiti ljetovanje na hrvatskom Jadranu, Fain je upozorio na problem velikog broja neprijavljenih domaćih i stranih gostiju. Također, skrenuo je pažnju i na pitanje “rada na crno”, primjerice onih koji iznajmljuju bicikle ili brodove, zbog čega je potrebno postrožiti kontrole…
Predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK Boris Žgomba se složio da je Hrvatska cjenovno nekonkurentna, no i istaknuo da turističku potrošnju treba sagledavati i u kontekstu činjenice da je 80 posto turista okrenuto vanpasionskoj potrošnji.
Nema govora o ekstra zaradi hotelijera
Da je podatak o vanpasionskoj potrošnji izuzetno važan smatra i direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić, koji je predstavio analizu poslovanja hotela u uvjetima inflacije. Tako je, prema njegovim riječima, od 2019. do 2024. hotelski sektor ostvario prosječan godišnji rast prihoda od 7,9 posto, dok su istovremeno troškovi u prosjeku godišnje rasli 9,6 posto. Rekao je i da je profitabilnost hotelskog sektora posebno pogoršana u 2023. i 2024. godini, pri čemu je najveći troškovni pritisak generirao rast plaća zaposlenika.
“Stoga nema govora da se tu nešto ekstra zarađuje i da hotelijeri definiraju cijene kako im se svidi”, poručio je Ostojić, iznijevši i podatak da su cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj lani u prosjeku porasle 1,9 posto, dok je kod mediteranske konkurencije to u prosjeku iznosilo 4,5 posto.
Visoke provizije globalnih platformi
Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković upozorila je na visoke provizije koje naplaćuju globalne platforme za rezerviranje smještaja, pa tako smatra da bi u budućnosti trebalo kreirati nacionalnu platformu.
Predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore (HGK) Jelena Tabak je rekla da vjeruje da će se ozbiljnije pristupiti formiranju cijena ove sezone, jer je već prošle usred prošle sezone zamijećena slabija popunjenost kapaciteta.
Upozorila je i da PDV na pića u kafićima nije snižen, a na stopu od 25 posto na neke usluge koje se tiču poslovanja njene agencije za organiziranje krstarenja, primjerice u segmentu transporta putnika, je pažnju skrenula i Katarina Hauptfeld.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil je poručio da ugostitelji zbog inflacije djeluju u otežanim uvjetima, te su stoga potrebne mjere za smanjenje njihovih troškova i za administrativno rasterećenje, pri čemu zagovara smanjenje PDV-a na piće na 13 posto. “To ne bi dovelo do pada cijena, ali bi se stekli uvjeti da ne rastu”, mišljenja je Kratohvil.