NASILJE MEĐU DJECOM Sve ga je više, evo što trebate napraviti kao roditelj

Raste broj vršnjačkog nasilja u školama koje je s godinama postalo okrutnije. Učenici sastavljaju liste za odstrel, prijete profesorima te fizički i psihički maltretiraju jedni druge, što objavljuju na društvenim mrežama. Kako bi se spriječilo zlostavljanje, struka poseže za novim pravilnicima, mjerama i preventivnim programima.

Iako ne postoji univerzalno pravilo za suzbijanje vršnjačkog nasilja, razgovarali smo sa stručnjacima o postupanju u slučaju nasilja u školama te ulozi roditelja i onome što oni mogu učiniti.

Ured pravobraniteljice za djecu zabilježio je porast vršnjačkog nasilja od 70% u odnosu na 2022. godinu. U ovoj školskoj godini MUP je evidentirao 362 slučaja nasilja, što je 53% od ukupnog broja prijava cijele prošle školske godine.

Nakon što se prošle godine skoro cijeli razred ispisao iz osnovne škole zbog nasilnog učenika te tragedije u Prečkom, gdje je život izgubio jedan učenik, struka je donijela nove pravilnike o sprječavanju nasilja i o sigurnosti u školama.

Donosi li protokol rezultate? “Sad nas shvaćaju ozbiljno”

Predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević smatra kako je broj prijava u porastu upravo zbog novog pravilnika, jer je precizno definirano nasilje koje su škole obavezne prijaviti ispunjavanjem obrasca.

-Sada je škola dio tima međuresorne suradnje u kojem su načelnik policije i sve nadležne institucije. Škola do sada nije imala nikakve mehanizme, osim pedagoških mjera, koje se nisu shvaćale ozbiljno. I kada bismo prijavili, znali bismo dugo čekati odgovore nadležnih. 

Sada se suradnja poboljšava te roditelji i učenici ozbiljnije shvaćaju situaciju kada je, osim škole, uključena policija. Posebno ako se uključi centar za socijalnu skrb, koji izda mjeru nadzora u obitelji. Imamo mehanizme, ali i sigurnost koju nam pružaju druge institucije, rekla je ravnateljica Mirosavljević.

Precizno definirano nasilje, kao i njegovi oblici, olakšavaju posao školi. Nakon što primijete fizičko, psihičko ili emocionalno nasilje, dužni su ispuniti obrazac o prijavi nasilja među djecom i mladima.

Obrazac služi za razmjenjivanje informacija o nasilničkom događaju između škole, ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanova i policije, a označava i žurno postupanje.

Što učiniti ako se nasilje ponavlja?

No, unatoč prijavama, često dolazi do ponavljanja vršnjačkog nasilja, kada su, objašnjava Mirosavljević, školama vezane ruke.

-Tada bi se trebala uključiti školska medicina koja izdaje uputnicu roditeljima da se dijete odvede na timsku obradu. Neovisno o tome radi li se o bilo kakvim poteškoćama ili nasilju, jer je i nasilno ponašanje neki vid poteškoće s kojom se dijete bori. Često se događa da je nasilnik prije toga bio žrtva i netko mora otkriti zašto je dijete postalo nasilno. 

Nakon timske obrade često saznamo kako dijete dolazi iz disfunkcionalne obitelji, kada se uključuje i centar za socijalnu skrb. No, kada se odrede terapije, poput odlaska psihologu, ključno je da zdravstveni sustav kontrolira odlazi li dijete na terapije, pojašnjava ravnateljica.

Na naše pitanje uviđa li nedostatke novog protokola, Mirosavljević je kazala kako je još rano za procjene, no smatra da će vrijeme sigurno ukazati na stavke koje će trebati poboljšati.

Sve lošijoj statistici doprinose i nepotpuni stručni timovi u školama, gdje nedostaje psihologa i socijalnih pedagoga. No, s tim izazovima, govori, bori se i tržište rada. Uz to, napominje kako ni učitelji nisu dovoljno educirani za nove generacije razreda u kojima je sve manje prosječnih, a sve više djece koja se školuju prema individualiziranim, prilagođenim ili programima za darovitu djecu.

Psihologinja: Veliku ulogu imaju roditelji

Nasilje u školama ponekad se događa za vrijeme odmora ili u svlačionicama, kada učitelji ne mogu reagirati. Stoga psiholozi napominju kako ključnu ulogu u otkrivanju vršnjačkog nasilja imaju roditelji. Potrebno je, kažu, pratiti ponašanje djeteta te o bilo kakvom odstupanju obavijestiti stručnu službu.

-Roditelji prvo trebaju prepoznati radi li se o nasilju ili uobičajenom sukobu. Ako se radi o bulingu, obavezna je intervencija roditelja, posebno ako se on ponavlja duže od dva tjedna. Savjetujem roditeljima da kontaktiraju školu i da zajedno pronađu rješenje. 

Oni u tome imaju veliku ulogu. Moraju saslušati dijete i vidjeti koliko mu je teško. Ne smijemo od djece tražiti da na nasilje uzvraćaju nasiljem niti smijemo pravdati nasilje. Često znamo govoriti da se to događalo i u naše vrijeme. Ne smijemo pravdati nasilje, već trebamo pružiti podršku djetetu i treba ga ohrabriti da ignorira nasilnika. Tako se smanjuje važnost onoga što nasilnik radi, savjetuje dječja psihologinja Žana Pavlović.

Ako roditelji smatraju da se nasilje nastavlja unatoč prijavama škole, psiholozi savjetuju kome se mogu obratiti za pomoć.

-Ravnatelji i stručna služba znaju reagirati. Ponekad odgovorne osobe nisu informirane o tome da se u školi događa nasilje. Zbog toga je jako važno da roditelji imaju otvoren odnos s djetetom i da im se ne srami ispričati da se dogodilo nešto ružno u školi. 

Ako se u školi zaista ne poduzima ništa i sustav zakaže, tada se roditelji mogu obratiti udruzi koja se bavi nasiljem ili nadležnom centru za socijalni rad, kao i ministarstvu. No, taj dio ne bi smio stupiti na scenu jer bi škola morala odraditi taj dio posla. Ako škola nema psihologa, njezina je dužnost angažirati vanjskog i pomoći žrtvi, ali i napadaču, mišljenja je psihologinja Mirjana Nazor.

Iako ne postoji univerzalno rješenje vršnjačkog nasilja, psiholozi smatraju kako se stanje može popraviti isključivo simbiozom svih institucija, a poseban naglasak stavljaju na prevenciju i edukaciju svih sudionika. Jedno predavanje o nasilju na satu razrednika neće riješiti problem, no kontinuirana edukacija može dovesti do promjena, prenosi Index.hr.