MA ŠTO JE TO NAMA Minimalna plaća preko 1500 eura u nekim zemljama EU-a. Kako stoji Hrvatska?

Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile su najveću prosječnu godišnju stopu rasta minimalne plaće u Europskoj uniji u razdoblju između siječnja 2015. i siječnja 2025.

U ovim je zemljama zabilježeno povećanje između 14% i 10%, prema posljednjim podacima Eurostata. Nasuprot tome, najniže prosječne godišnje stope rasta među zemljama EU-a zabilježene su u Francuskoj od +2,1% i Malti od +2,9%, piše Euronews, prenosi N1.

U Uniji, 22 od 27 država članica imaju postavljenu nacionalnu minimalnu plaću. Međutim, minimalne mjesečne plaće uvelike se razlikuju u zemljama bloka. Iznimke su samo Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.

Luksemburg, Irska, Nizozemska, Njemačka, Belgija i Francuska čine šest zemalja u kojima minimalna plaća iznosi više od 1500 eura mjesečno. Minimalne plaće ovih zemalja kretale su se od 1802 eura u Francuskoj do 2638 eura u Luksemburgu.

S druge strane, Hrvatska, Grčka, Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija, Mađarska i Bugarska imaju najniže minimalne plaće, koje su ispod 1000 eura mjesečno.

Minimalne plaće u ovim zemljama kretale su se od 551 eura u Bugarskoj do 970 eura u RH.

Je li plaća jedino mjerilo rejtinga?
Standard kupovne moći (PPS), koji mjeri cijenu određene robe, može pružiti pravedniju usporedbu s obzirom na to da životni troškovi, posebice troškovi stanovanja, značajno variraju u europskim zemljama.

U zemljama EU-a razlike u minimalnoj plaći znatno su manje nakon usklađenja s razlikama u razinama cijena. Eurostat je zemlje EU-a podijelio u tri skupine: iznad 1500 PPS-a, između 1000 PPS-a i ispod 1500 PPS-a te ispod 1000 PPS-a.

Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Belgija, Irska, Francuska i Poljska su sedam država članica u gornjem rasponu od 1500 PPS, a Slovačka, Češka, Estonija, Bugarska, Latvija i Estonija čine šest zemalja u rasponu ispod 1000 PPS-a.

Međutim, neke zemlje s nižom apsolutnom minimalnom plaćom mogu imati sličnu kupovnu moć u usporedbi s bogatijim nacijama zbog nižih troškova života. Poljska, na primjer, prelazi u najvišu razinu kada se prilagodi standardu svoje kupovne moći, što sugerira da njezina minimalna plaća ima snažnu kupovnu moć u usporedbi s troškovima života.