ZIMSKO PREBROJAVANJE PTICA Na Vrani svega 26 vrsta i 2539 jedinki, zašto liske nestaju sa jezera?
ARHIVA ANTENA ZADAR
Park prirode Vransko jezero od 2018. godine sudjeluje su u međunarodnom projektu International Waterbird Census (IWC), koji od 1967. godine prati populacije ptica vodarica tijekom zime. Cilj projekta je prikupljanje podataka o migracijama i stanju populacija ptica te očuvanje močvarnih ekosustava.
U Hrvatskoj se prebrojavanje provodi od 1982. godine a akcija uključuje više od 500 lokaliteta.
Projekt je najveći program praćenja bioraznolikosti i građanske znanosti na svijetu te doprinosi očuvanju ptica i njihovih staništa, kao i globalnim naporima za zaštitu bioraznolikosti.
I ove godine zaposlenici Parka prirode Vransko jezero sudjelovali su u zimskom prebrojavanju koje se uvijek provodi u siječnju budući je najhladniji mjesec u godini pa su do tada sve ptice stigle na svoja zimovališta, a još nije započela proljetna seoba. Ove godine je na Vranskom jezeru zabilježeno svega 26 vrsta ptica i 2539 jedinki.
Jedna od čestih vodarica zabilježena na Vranskom jezeru je liska. Liska (Fulica atra) je vodena ptica iz porodice kokošica (Rallidae), veličine i oblika patke, ali lako prepoznatljiva po crno sivom tijelu i snježnobijelom čelu i kljunu.
Liska se hrani vodenim biljem, mrijesnjacima i parožinama koje skuplja s površine vode ili zaranjanjem do dubine od 1m.
Tijekom proljeća mužjaci se bore za teritorij, a parovi grade gnijezda od vodenog bilja na plivajućoj vegetaciji. Ženka polaže 6–10 jaja, a oba roditelja sjede na njima 24 dana. Mladunci brzo napuštaju gnijezdo i prate roditelje, koji ih hrane. U slučaju nestašice hrane, liska može pokazati agresiju prema mladuncima, čak ih i ubiti.
Liske žive na močvarama i jezerima, gdje se masovno okupljaju tijekom zime. Posebno su bile brojne na Vranskom jezeru, gdje je pojedinih godina zimovalo i do 100.000 jedinki, prekrivajući velike površine vode. Nažalost, drastičan pad broja liski na Vranskom jezeru, s nekadašnjih 100.000 na svega 445 jedinki, koliko je zabilježeno ove godine, pokazuje koliko su ekološke promjene ozbiljno utjecale na ovu vrstu.
Zašto liske nestaju sa jezera?
Iako je liska nekad bila vrlo brojna ptica na jezeru, danas se njezin broj smanjuje zbog pogoršanja uvjeta za život uslijed zamućenja vode, smanjenja količine vodenog bilja i promjena u samom staništu. Također, globalne promjene klime mogu utjecati na migracijske obrasce i dostupnost hrane, što čini preživljavanje još težim.
Nestanak liski s Vranskog jezera povezan je s nekoliko ozbiljnih ekoloških problema koji narušavaju ravnotežu tog močvarnog ekosustava. Glavni uzroci uključuju intenzivne poljoprivredne aktivnosti, nekontrolirano navodnjavanje, klimatske promjene i zaslanjivanje jezera, a svi ti faktori imaju dugoročne posljedice na kvalitetu staništa.
Jedan od ključnih problema je ispiranje hranjivih tvari i sedimenta u jezero zbog poljoprivrednih aktivnosti. Ove tvari omogućuju rast fitoplanktona koji blokira sunčevu svjetlost, što sprječava rast vodenog bilja poput parožina. Parožine su ključne za mnoge vrste ptica, uključujući liske, jer im pružaju hranu i stabiliziraju ekosustav jezera. Bez njih, liske ostaju bez osnovnog izvora prehrane, što ih prisiljava da napuste jezero u potrazi za boljim uvjetima.
Osim toga, povećanje zaslanjenosti zbog prodora morske vode također ugrožava specifične vrste koje su prilagođene slatkoj vodi, uključujući parožine i druge biljne vrste koje liske koriste za prehranu. Smanjenje kisika u vodi uslijed nestanka tih biljaka može uzrokovati pogoršanje zdravlja drugih životinjskih vrsta, uključujući ribe, čime se dodatno narušava ekosustav.
Pad broja liski pokazuje koliko je važno nastaviti ulagati u zaštitu i obnovu močvarnih staništa poput Vranskog jezera. Takva staništa ne samo da podržavaju brojne vrste ptica, već su i ključna za održavanje ravnoteže u cijelom ekosustavu, uključujući i kvalitetu vode i biološku raznolikost u širem smislu. Trend opadanja broja liski također služi kao alarm za potrebu većih napora u zaštiti močvarnih ekosustava, uključujući uvođenje održivijih poljoprivrednih praksi, kontrolu navodnjavanja i jaču zaštitu od zaslanjivanja.
Klimatske promjene također igraju značajnu ulogu, jer mijenjaju obrasce oborina, temperature vode i sezonske migracije, što može dodatno otežati uvjete za preživljavanje ptica poput liske. Sve ove promjene stvaraju nepovoljan okoliš za liske, zbog čega moraju napustiti svoja zimovališta i potražiti nova staništa s boljim uvjetima za prehranu i preživljavanje, navodi službena stranica PP Vransko jezero...
