Nikad manje ljudi u inozemstvu nije izašlo na birališta u drugom krugu predsjedničkih izbora kao ove godine – njih samo 8,5 posto odlučilo je dati svoj glas za predsjednika RH. I nikad u povijesti u toj tradicionalnoj utvrdi desnice, HDZ-ov kandidat nije osvojio manje glasova
Od 251.170 aktivno registriranih birača s prebivalištem izvan Hrvatske, svoje pravo glasa na jučerašnjim predsjedničkim izborima iskoristilo je njih samo 21.353, što čini vrlo malih 8,5 posto birača u inozemstvu.
S obzirom na to da su 2010. ustavnim promjenama ukinuta mnoga glasačka mjesta izvan Hrvatske (glasati se može samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava), što u praksi znači da velik broj hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, od tada mora sjesti u auto ili na bus i putovati i po sat-dva do najbližeg diplomatsko-konzulranog predstavništva kako bi mogli glasati (i to nerijetko po zimskim uvjetima na cesti), izlaznost na izborima za predsjednika RH u inozemstvu se od 2014. podosta srozala u odnosu na ranije izbore, prenosi tportal.
No, i ako promatramo izlaznost u odnosu na tu godinu, ove godine vidljiv je podosta strm pad.
U usporedbi s jučerašnjih nešto više od 20.000 glasova u inozemstvu, u drugom krugu predsjedničkih izbora 2019., kad su se sučelili Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović, na birališta izvan Hrvatske izašlo je 51.533 birača*. U dvoboju između Grabar-Kitarović i Ive Josipovića 2014. svoj glas u inozemstvu je pak dalo 37.028 osoba.
Usporedbe radi, prije odluke Hrvatskog sabora o ukidanju velikog broja biračkih mjesta u inozemstvu, na izborima 2009., kad su kandidati u drugom krugu bili Ivo Josipović i Milan Bandić, na birališta u inozemstvu izašlo je 113.183 ljudi, a pet godina ranije (Stjepan Mesić i Jadranka Kosor) njih 101.017.
Na izborima 2000. izvan Hrvatske glasalo je 69.692 birača, dok smo 90-ih birali predsjednika u prvom krugu, pa je tako ukupno (s nevažećim glasačkim listićima) 1997. u inozemstvu glasalo 88.728 birača, dok je 1992. glasalo njih 77.573.
Najgori rezultat desnice
Zanimljivo je i da je Dragan Primorac, unatoč činjenici da je kao HDZ-ov kandidat u inozemstvu kao tradicionalnoj utvrdi desnice dobio više glasova od suparničkog kandidata, sa samo 13.892 glasa izvan Hrvatske, osvojio najmanji broj glasova u drugom izbornom krugu od svih HDZ-ovih kandidata, i generalno kandidata desnice, u povijesti predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
Primjerice, u drugom krugu predsjedničkih izbora 2019. Kolinda Grabar-Kitarović u inozemstvu je osvojila 45.311 glasova, dakle imala je više nego trostruko veću podršku nego Primorac na ovim izborima. Grabar-Kitarović je pet godina ranije, kad je pobijedila Josipovića, izvan Hrvatske dobila 33.737 glasova.
Prije navedenih ustavnih promjena, Jadranka Kosor kao HDZ-ova kandidatkinja 2005. izvan Hrvatske osvojila je 83.397, dok je Milan Bandić, tada već percipiran kao kandidat desnice, u drugom krugu predsjedničkih izbora u inozemstvu pomeo protukandidata, ali i pobjednika na izborima – Ivu Josipovića – sa 104.200 glasova.
Zanimljivo je i što je HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang, koji se te godine nije uspio izboriti za drugi krug, tada u prvom krugu s 15.733 glasa dobio veću podršku izvan Hrvatske, nego Dragan Primorac na ovim izborima (1. krug 11.681, 2. krug 13.892).
Mate Granić, HDZ-ov kandidat koji 2000. nije uspio ući u drugi krug, tada je u prvom krugu u inozemstvu osvojio najviše glasova – 50.848, piše N1.