KOLUMNA Povijest zadarskog zdravstva je bila ponosna, sadašnjost bolna, a budućnost će vjerojatno biti zaboravljena

NENAD MARČINA: SVAKI TJEDAN DRAGULJ JEDAN…

Umjesto ponosa o povijesti zadarskog zdravstva, indiferentnost. Nema nigdje naznake,  obavjjesti, panoa… koje nas informiraju o našem gradu Zadru, povijesnom svjetskom centru medicine, ljekarništva, primaljstva, zdravstva..

Davne 559. godine osnovan je u našem gradu prvi hospital na području današnje Hrvatske  za bolesne strance (ksenodohij). Prva vojna bolnica počela je s radom 1515. godine. Godine 1630. na otoku Ošljaku – „Lazaretu“ podignuta je  karantena za kužne bolesti. Prva civilna bolnica osnovana je 1804. godine kada austrijski komesar za Dalmaciji pretvara vojnu bolnicu u civilnu.

Za vrijeme francuske vladavine 1806. godine osnovana je Medicinsko-kirurška škola, zatvorena 1811. Odgovarala je  u potpunosti, rangu izobrazbe medicinskom fakultetu.

Podijeljene su i prve diplome, liječniku Juliju Piniju iz Skradina te ljekarnicima Mihovilu Brčiću i Gaetanu Brizriju. Opća bolnica Zadar osnovana je 1887.

Godine 1821. otvorena je i prva Primaljska škola.  Dvadeset i drugi listopada  1878. smatra se danom osnutka Crvenog križa u Hrvatskoj s početkom djelovanja Domoljubne zadruge za pomoć stradalnicima u Zadru.

13. ožujka 1847. godine izvedena je prva operacija u eter narkozi.  Samo pet mjeseci od prve operacije u svijetu, one u operacijskoj dvorani u Bostonu, 16. listopada 1846. godine…

Uistinu, u Zadru to bijaše začetak anesteziologije na prostoru RH. Anesteziolog je bio dr. Ivan Bettini dok je operaciju izveo dr. Toma Fumagallo uz pomoć dr. Cesara Pellegrinija Daniellija i dr. Jerolima Definisa. Operirana je 80. godišnja žena zbog hernije. Zahvat je trajao 15-tak minuta. Nakon operacije pacijentica se probudila, potvrdivši kako je bila u dubokom snu te kako nije osjetila nikakve bolove, prenose novine Gazzetta di Zara. Naime, prva  sredstva koja su se koristila za anesteziju kod bolesnika s povredama bila su marihuana i opijum. Značajan lijek koji se koristio u anesteziji bio je kloroform otkriven 1831.

ZADAR PETI U SVIJETU

Nakon Bostona u kojem je prvi put primijenjena anestezija u kojoj je zubar Morton primjenio eter kao inhalacijski anestetik neposredno prije operacije, izrasline jezika i maksimalne žlijezde na mladiću iz Bostona. Nešto više  od dva mjeseca poslije, u Londonu 21. prosinca 1846. godine liječnik Robert Liston operirao je nogu primjenivši estetsku narkozu. Nakon toga slijede metropole Beč i Pariz.  U Zadru bijaše to samo dva mjeseca kasnije od navedenih metropola, peta operacija uz pomoć anestezije.

CRVENI KRIŽ

Dvadeset i drugi listopada 1878. godine smatra se danom osnutka Crvenog križa u Hrvatskoj. Tog je dana počela djelovati Domoljubna zadruga za pomoć stradalnicima u Zadru. Bijaše to prva dobrovoljačka udruga na području Hrvatske koja je svoje djelovanje provodila na međunarodnom prihvaćenim načelima pokretima Crvenog križa. Izvorno ime je bilo Ustanova domoljubne zadruge dalmatinske od Gospođa na potporu ranjenim i bolesnim vojnicima. Ona je izvorno bila namijenjena prvenstveno žrtvama rata. U Zadru osnivanje Crvenog križa  bijaše samo desetljeće poslije osnivanja Međunarodnog crvenog križa na poticaj Švicarca Henrija Dunanta inspiriranog užasima krvoprolića, koji je i sam svjedočio krvoproliću  u Bitki kod Solkferina.  Apsurd, posjetivši Planinarski dom na Sljemenu ponosno stoji natpis na kojem piše kako je na području RH osnovan prvi Crveni križ

Vjerojatno zahaljujući tradiciji i agilnosti predsjednika DDK Kalelarga, Venci Jurinu u trideset i jednoj godini djelovanja zadarske Udruge prikupljeno je 7920 litara krvi.  Očaravajuća i bajkovita brojka. Nema primjera u svijetu u kojem je toliko nezamjenjive  zlatne tekućine  prikupljeno u jednoj udruzi.

ZADROM JE KUGA HARALA  NAJVIŠE U 15. I POČETKOM 16. STOLJEĆA

I ZADARSKI POLIHISTOR FEDERICO DE GRISOGONO POLUČIO JE ODLIČNE REZULTATE U LIJEČENJU KUGE, NAZVANE (CRNA SMRT)

Zadarski liječnik i znanstvenik Romano Jelić opisao je 25 kužnih epidemija koje su zahvatile Zadar. Od one prve 545 pa do posljednje 1678 godine, na što nas podsjeća zavjetna crkva Gospe od zdravlja. Računa se kako je Zadar između 1418. I 1500. preživio čak 12 napada kuge. Kako navode kroničari preminulo je više pola žitelja, oko 52 posto. Pa upravo zahvaljujući zadarskom ZDRAVSTVU i prvoj otvorenoj karanteni, hospiciju osnovanog 595 godine, prvom na području Hrvatske, lazaretu na otoku Ošljaku, kao i ambulantama na ulazima stare gradske jezgre te konačno premještaj stanovnika na otoke, Zadar je imao brojčano najmanje preminulih. U Šibeniku od kužne bolesti, kuge preminulo je 91 posto žitelja. U kanalu Svetog Ante postavljena je spomen ploča Šibenčanima preminuli od kuge. Također u šibeniku postoji i Muzej posvećen kugi. Veliki obol u liječenju pošasti nazvana i Crna smrt dao je zadarski liječnik, matematičar i astrolog Federico de Grisogono (na Poluotoku je i ulica njegova imena). Polihistor, Grisogono, jedan od vodećih svjetskih znanstvenika 16. stoljeća rođen u Zadru, u borbi protiv kuge koristio je ulje od škorpiona, postupkom zagrijavanja dok pečeni ŠKORPIONI ne  ispuste otrov.

I NA KRAJU ZAKLJUČAK

Zar ne bi trebali s dignitetom, ponosno, srčano, mudro…, prenositi povijest zadarskog zdravstva, ljekarništva, medicine, primaljstva?.  I ne samo iz razloga što su nam pacijenti u našim zdravstvenim ustanovama u tijeku turističke sezone   domaći i strani putničari već i zbog samih građana Zadarske županije, te turističkih veleposlanika, turističkih vodičica i vodiča.

Čujte i počujte,  za mali iznos novaca vratili bi ponos našem gradu Zadru (iam erat), starijem od vječnog grada Rima. Treba nam nekoliko dobro osmišljenih panoa na kojim će na hrvatskom i engleskom jeziku biti opisan povijesni hod našeg ZDRAVSTVA. Panoe postaviti ispred dva ulaza Opće bolnice Zadar, Poliklinike te na Forumu. Ufamo se, kako će pokretači u realizaciji postavljanja panoa biti bivši i današnji gradonačelnici  osjećajući bilo povjesne niti, poput onih gradonačelnika liječnika specijalista dr. Živka Kolege, dr Zvonimira Vrančića i današnjeg dr. Branka Dukića.