PIŠE: NENAD MARČINA
Worst mulled wine, najgorsze kuhano vino, najslabše kuhano vino, el peor vono caliente, der schlechteste Gluhwein, le pire vin chaud, il peggior vin brule, nejhorši svarene vino.
Čulo se od domaćih i stranih putničara na Adventima gradova u Pagu, Zadru, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Gospiću, Zagrebu, na otoku Braču, Hvaru, Šolti.. Buškuruš kojega ne možeš prožvakati. Naime, kako je moguće servirati i to ne zamale novce sirovinu namirnicu koja nema veze sa KUHANIM VINOM ni po okusu a pogotovo ne po sadržaju koje bi trebalo zadržavati ovo omiljeno piće a posebice u zimskom periodu.
Čekali i dočekali, vlasnici štandova ubacuju u kučište u kojemu su miropdije , limuni…, šest tetrepaka najjeftinijih sorti vina dodajući tri doze kristiliziranog šećera.
Nemoguće je i zamisliti koja je razlika u kvaliteti između naših kuhanih vina i onih u inozemstvu. Autor ove kolumne uživao je u kuhanim vinima na području Austrije, Bavarske, Nizozemske, Italije, Španjolske, Slovenije, Francuske, Švicarske te u gradovima i turističkim destinacijama srednje i sjeverne Njemačke.
U čemu je kvaka, problem?, jeli taj „BUŠKURUŠ“ od kojeg se truješ, zaboli te glava u buduće ikako moguće riješiti?, nastojeći biti al par kulturnim zemljama. Inspektori bi se trebali aktivirati, deklaracija crnog i bijelog kuhanog vina trebala bi odgovarati sadržaju namirnica.
Ako se može u Sloveniji uživati u kuhanom vinu, još bolje bi se moglo i na području Lijepe naše.
A zašto, Hrvatska je u smom vrhu svjetskih vina. Gdje god su naša vina sudjelovala na svjetskim i europskim izložbama vina, bilo da se radi o Europi, Japanu, Kini, Sjevernoj Americi… proglašavaju se najboljima, šampionima, osvajaju zlatne medalje, nagrade, priznanja. Uspjesi nad uspjesima.
A tko su najviše kivni na prodaju kuhanih vina na štandovima gradova i turističkih destinacija?, upravo vinari, podrumari, vinogradari, vlasnici mnogobrojnih domaćih i stranih medalja, šampioni PAR EXCELLENCE.
Pitajući njemačke putničare što bi se dogodilo kada bi njemački vlasnici štandova nudili KUHANA VINA koja ne odgovaraju dekleraciji i saržaju namirnica, odgovaraju, kako je to nemoguće. Pitajući zašto, tvrde kako su zakoni o čistoći piva a i vina u Njemačkoj već na snazi od 1516. godine. I kod Engleza je slično, engleska trava ljulj ima najveću moguću faunsku čistoću već stoljećima. I zato razmišljajući o travama, vrtovima, stadionima, perivojima prvo ćemo se sjetiti ENGLESKE TRAVE.
Zaključak, tradicija iznad svega, normalno u početku samo uz pomoć rigoroznih zakona. I u Hrvatskoj je donešena odluka o Proglašenju zakona o vinu 2003. godine.
Međutim, nisu mi poznata istarska kuhana vina. Nisam degustirao, moguće su kvalitetna, jer već prvi šampioni istarskih vina, postaju vinari u 1902. godine na Svjetskoj izložbi vina u Torinu.
