HRVATSKA STANOGRADNJA Zadar u Top 10 brojem završenih stanova, povećanjem radova, ‘per capita’… u vrhu i Nin, Novalja, Pag…

U Hrvatskoj su u 2023. završene  ukupno 7.032 zgrade, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od toga je 85,7 posto stambenih i 14,3 posto nestambenih zgrada. Površina završenih zgrada iznosila je 3.226 646 m2, što je za 4,0 posto više nego u 2022. Ukupno su završena 16.552 nova stana s prosječnom korisnom površinom od 90,5 m2…

Prema nedavno predstavljenom Nacionalnom planu stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, ciljevi koji bi se trebali ostvariti su, prije svega,  priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja. Resorni ministar Branko Bačić  istom prigodom predstavio je i podatke koji ukazuju kako u Hrvatskoj 40 posto stambenog fonda ne služi za stanovanje, a istovremeno nedostaje više od 230 tisuća stanova. Uz to, u nekoliko proteklih godina snažno su porasle cijene nekretnina i najma, a potražnja je veća od ponude. Priuštivo stanovanje jedna je od najvažnijih tema u Hrvatskoj, naročito uzme li se u obzir poražavajuća demografska slika u kontekstu koje je osiguravanje „krova nad glavom“ mjera svih demografskih mjera, naravno, uz onu koja se tiče radnog mjesta i pristojnih primanja.

Za provedbu Plana procjenjuje se kako je potrebno osigurati 1,2 milijarde eura, a nužno je i osnivanje Revolving fonda iz kojeg će se cjelokupni Nacionalni plan financirati, kako se navodi na stranicama Ministarstva prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine RH. U Fond će se ulagati sredstva državnog proračuna, fondova EU, zajmovi banaka te sredstva koja će građani uplaćivati kroz korištenje mjera priuštivog stanovanja. Projekcija je kako će se kroz programe POS-a do 2030. izgraditi osam tisuća stambenih jedinica, na potpomognutim područjima izgradit će se i obnoviti dvije tisuće stambenih jedinica te aktivirati najmanje 1.200 državnih stanova za priuštivi najam uz dodatno preuzimanje dijela stanova u vlasništvu javnog sektora. Nadalje, aktivnom zemljišnom politikom i poticanjem rada neprofitnih stambenih zadruga izgradit će se i 1.200 stambenih jedinica, a kroz Program priuštivog stanovanja planira se aktivirati 9.000 stambenih jedinica u privatnom vlasništvu.

U međuvremenu, dok budući državni projekti u vezi stambene politike ne zažive, provjerili smo situaciju „na terenu“. Kako pokazuju podaci DZS-a za pretprošlu godinu (dok se tek sažimaju relevantni podaci za netom zaključenu 2024.), pretežan broj stanova (92,6 posto) sagrađen je kao novogradnja, 6,4 posto završeno je dogradnjom/nadogradnjom postojećih zgrada, a 1,0 posto prenamjenom nestambenog prostora u stan. Od ukupnog broja stanova, 251 stan završen je na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, piše Gradonačelnik.hr.

Prema vrsti investitora, struktura broja završenih stanova takva je da se najveći postotak odnosi na fizičke osobe (51,8 posto), zatim pravne osobe (46,3 posto) dok najmanji otpada na tijela državne vlasti i uprave te lokalne i regionalne samouprave (1,9 posto, što je ukupno obuhvatilo izgradnju 320 novih stanova).

U vezi navedenih podataka, naš popularni analitički portal je najviše zanimalo stanje u hrvatskim gradovima te su ustanovili kako je predlani dovršeno ukupno 698 stanova više nego u godini ranije, odnosno, završeno ih je 12.025. Ako ne računamo Zagreb s dovršenih 2.945 stanova u 2023., na vodećem je mjestu bila Pula (što ne čudi budući da je Istra županija koja u ovom smislu također prednjači), a u kojoj su dovršena 1.074 stana. Slijedi Zadar s 943 stana, treći je Split gdje se dovršilo 609 stanova, potom Šibenik s 559 i peti je Osijek s 504 stana. Među deset po ovom pitanju najbolje rangiranih gradova nalaze se još Umag s 367 dovršenih stanova, Velika Gorica s 284, Makarska s 283, Poreč s 265 i Kaštela s 231 dovršenim stanom. Dodajmo kako je u spomenutoj godini preko 100 stanova završeno u ukupno 18 gradova kod kojih je 11 velikih, pet srednjih i, kao izuzeci, dva mala – Novalja i Vodnjan.

Gledamo li broj izgrađenih stanova u odnosu na broj stanovnika, u gradovima je predlani 10 i više stanova na svakih 1000 stanovnika izgrađeno u ukupno 15 naših gradova. Najviše, 33, u Ninu, a nešto malo manje, 30, u Novalji. Treći je Vodnjan s 29 završenih stanova, a na istoj poziciji, odnosno, s istim brojem završenih stanova na svakih 1000 stanovnika je i Umag. Peta je Makarska s 21 stanom, slijedi Novigrad s 20 završenih stanova, potom Poreč sa 16, Pag s 15 i Zadar s 13 završenih stanova na svakih 1000 stanovnika.

Što se tiče trenda, izraženog u apsolutnim brojevima, dakle, usporedimo li broj završenih stanova u 2023. s godinom ranije, povećanje je ostvareno u 62 grada, a najveće je u Puli, odnosno, lani ih je izgrađeno 778 više nego u 2022. godini. Drugi je Šibenik s 510 stanova više, potom Split s 235 završenih stanova više, slijedi Umag gdje ih je 228, peti je Zadar sa 174, nakon njega Petrinja gdje su dovršena 164 stana više, potom Poreč sa 151 stanom više, Velika Gorica sa 138 stanova, a listu zatvaraju Zaprešić sa 67 i Glina sa 60 stanova više nego što ih je bilo dovršeno u 2022. godini.

Kako navodi Gradonačelnik.hr, prema trendu povećanja broja završenih stanova, izraženog u postocima, među deset najbolje rangiranih gradova najviše ih je iz Sisačko-moslavačke županije koja je, podsjetimo, kao uostalom i Zagrebačka županija, pretrpjela znatna oštećenja od jakog potresa. Prvi je Glina  u kojem je, za razliku od 1 stana završenog u 2022. godini, lani završen 61 stan što je povećanje od 6000 posto. Na listi Top 10 je s uvećanjem od 500 posto i Obrovac (u 2022. su završena -2, u 2023.- 12 stanova).

Prema površini završenih stambenih zgrada u 2023. godini, nakon Zagreba gdje ona iznosi 313.520 m2, prva je Pula sa završenih 99.105 m2 stambenog prostora. Zadar je drugi s površinom od 96.718 kvadrata, potom Split sa 69.384 m2, Šibenik 62.292 m2, a peti je Osijek s 55. 192 kvadrata. Niz nastavljaju Umag, Poreč, Velika Gorica, Makarska i Kaštela gdje se površina završenih stambenih zgrada u prošloj godini kreće u rasponu od 28.163 i 39.164 m2.

Što se tiče površine završenih nestambenih zgrada (u ovu kategoriju spadaju, primjerice, bolnice, škole, hoteli, uredi, trgovine, industrijske hale, zgrade za kulturni i umjetnički sadržaj, itd..) u pretprošloj godini u tom je kontekstu na uvjerljivom prvom mjestu Sveta Nedelja s površinom od 92.952 m2. Ako izuzmemo Zagreb (s površinom od završenih nestambenih zgrada od 71.630 m2), drugi grad je po ovoj kategoriji Sveti Ivan Zelina s 41.722 m2, treći Čakovec s 38.376 m2…  Listu deset najbolje rangiranih čini i Zadar gdje  površina završenih nestambenih zgrada u 2023. godini iznosi 20.434 m2.