EKSTREMNO VRUĆA ZIMA, LJETNA OLUJA, SAHARSKA PRAŠINA… Meteorološki i hidrološki događaji koji su obilježili 2024.

Završila je još jedna iznadprosječno topla godina, koja je, na globalnoj razini bila vjerojatno najtoplija otkada postoje meteorološka mjerenja. Trend globalnog zatopljenja nastavljen je, dakle, i u 2024. , uz brojne ekstremne meteorološke događaje diljem svijeta, često i na području Europe i u našem susjedstvu, ističu iz DHMZ-a.

Godina je i kod nas, uz toplinu, vrućinu te već uobičajeni izostanak prave zime, donijela ekstremne meteorološke događaje – grmljavinska nevremena s olujnim vjetrom i tučom te obilnom kišom, zatim epizode s velikom količinom oborine uz bujične i urbane poplave, dane s olujnim i orkanskim vjetrom, posebno na moru, te otprilike 4-5 dana sa snijegom i to uglavnom u Gorskoj Hrvatskoj, a bilo je, naravno, i toplinskih valova tijekom ljetnih mjeseci. Evo kakva nas je pratila po mjesecima…

U siječnju iznadprosječna temperatura

Godina je počela iznadprosječnom toplinom koja je u siječnju bila prekidana povremenim prodorima hladnijeg i vlažnog zraka uz kišu, 1. siječnja čak i grmljavinu u kopnenim područjima. Prvi hladniji prodor zabilježen je 7. siječnja uz olujnu buru na moru, a drugi 19. dana u godini. Taj je bio izraženiji te je Operativni centar civilne zaštite slao tzv. SRUUK poruke na mobilne telefone građana zbog opasnog vremena, tj. zbog snijega i olujnog vjetra ponajprije u Gorskoj Hrvatskoj. Snijeg je padao u gotovo cijeloj unutrašnjosti, a bilo ga je i mjestimice na obali gdje je puhala i olujna i orkanska bura.

Ekstremno topla veljača

Snijega u veljači nije bilo – mjesec je bio obilježen neuobičajenom toplinom pa je prema ocjeni klimatologa u većini krajeva Hrvatske čak dobio ocjenu ekstremno topao. Česti su bili dani s južinom, odnosno jakim jugozapadnjakom na kopnu te jakim i olujnim jugom na moru koje je najveće probleme uzrokovalo 23. veljače na sjevernom dijelu Jadrana kada je bilo štete u Opatiji, Crikvenici, na Krku i Cresu. A obilnije je oborine bilo 11. te potom ponovno 24., 25. i 27. veljače i to uglavnom u dolini Neretve – povodanj i bujične poplave zabilježeni su tih dana na području Vrgorca, Opuzena i Metkovića gdje je u noći od 24. na 25. veljače pala količina oborine koja gotovo odgovara ukupnoj mjesečnoj količini – čak 167 mm.

Ožujak – od snijega do ljetnih vrućina, stigla i saharska prašina

Iako je i u ožujku nastavljen trend iznadprosječne topline, bilo je i dana sa snijegom. Tako je 23. i 24. ožujka snijeg zabijelio velik dio unutrašnjosti, a najviše ga je palo na Sljemenu – 25 cm. Samo par dana kasnije stiglo je zatopljenje pa je tako oko Uskrsa temperatura bila gotovo prava ljetna, na istoku zemlje dosezala je i 29 °C. No, uz prisustvo velike količine saharske prašine u zraku koja je smanjivala vidljivost, poglavito 27. ožujka. A prije toga, uz razmjerno česte prolaske sredozemnih ciklona, bilo je dana s velikom količinom kiše i olujnim jugom na moru. Izdvajaju se 2. ožujka kada je bilo vrlo nestabilno te je lokalno bilo tuče koja je naprimjer zabijelila Sveti Filip i Jakov gdje je bilo debljih nanosa leda. Kišan je bio 11. dan ožujka i to osobito ponovno na području Vrgorca te na području Zadra gdje je zabilježena rekordna dnevna količina oborine u ožujku od 163,6 mm.

Travanj: puno Celzija, snijeg i kasnoproljetni mraz

Travanj je imao dvije potpuno različite polovine – prvu većinom stabilnu, toplu i vrlo toplu, čak i s vrućim danima te drugu hladniju i nestabilniju s češćom oborinom. Dana 14. travnja temperatura zraka u Karlovcu bila čak 31,6 °C, u Zagrebu na postaji Maksimir 30,5 °C, a u Delnicama 25,2 °C. Samo dva dana kasnije – snijeg! Hladna fronta donijela je zamjetno hladniji zrak uz pad temperature za 10 do 20 °C u odnosu na 15. travnja te je kiša prešla u snijeg u Hrvatskom zagorju, na Sljemenu i ponegdje u Lici. Kao i prošlih godina, niti ove nije moglo proći bez kasnoproljetnog mraza koji je napravio velike štete na biljnim kulturama primjerice u Varaždinskoj, Požeško-slavonskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji od 21. do 24. travnja te ponovno 26. travnja. Pritom je u Gorskom kotaru opet pao i snijeg – u Delnicama ga je 23. travnja bilo 14 cm.

Svibanj- početak sezone grmljavinskih nevremena

Promjenljivo je, i ne odveć toplo vrijeme, nastavljeno i u svibnju, uz više kiše u unutrašnjosti, a sušnije je bilo na moru. Krenula je sezona grmljavinskih nevremena koja su obilježila razdoblje od 21. do 31. svibnja. Prvo je 21. svibnja bilo nevremena u sjeverozapadnim područjima, primjerice u Međimurju je oko Štrigove bilo tuče, a u Slavoniji je puhao olujni vjetar koji je u Đakovu odnio krov s nogometnog stadiona. Potom je 28. svibnja bilo obilne kiše u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji – plivali su Novigrad, Opatija i Rijeka – a 31. svibnja potopljen je Krk gdje je zabilježena rekordna svibanjska dnevna količina oborine od 168 mm. Zadnjeg je dana u mjesecu niz grmljavinskih nevremena zabilježen od sjevernog Jadrana sve do istoka zemlje.

Lipanj- prvi toplinski val

Sezona izraženih nestabilnosti nastavljena je u lipnju, mjesecu koji je donio i prvi toplinski val od 19. do 21. lipnja – temperatura je zraka u Dalmaciji bila blizu 40 °C, a na postaji Split Kaštela zabilježen je novi lipanjski rekord – 39,4 °C. Uz to, ponovno je tih dana bilo povećane koncentracije saharske prašine u zraku. Prvo je olujno nevrijeme u mjesecu bilo 3. lipnja s mjestimičnom obilnom kišom – Rasinja kod Koprivnice bila je pod 1m vode – a na istoku, oko Tovarnika, Iloka, Županje, bilo je tuče veličine lješnjaka. Potom je 12. lipnja nevrijeme zahvatilo Split i okolicu – uz gotovo 50 mm kiše bio je potopljen Poljud, a tuča je na Čiovu stvorila nanos od 10-ak cm leda.

Olujni i sparan srpanj

Najjače nevrijeme zabilježeno je 1. srpnja – krenulo je iz Slovenije, olujni vjetar prvo je zahvatio središnje predjele, a najgore je bilo oko Slavonskog Broda te osobito u Bošnjacima gdje je padala tuča veličine oraha i teniske loptice te nanijela ogromne štete na objektima, infrastrukturi i biljnim kulturama, a između ostalog stradale su rode u gnijezdima štiteći svoje mlade. Jaki pljuskovi s olujnim vjetrom i tučom 13. srpnja pogodili su dio sjeverozapadne Hrvatske, potom se 20. srpnja ponovilo slično pri čemu je u Knegincu kod Varaždina vjetar srušio silos, a urbane su poplave bile u dijelovima Zagreba. 28. srpnja jako je nevrijeme zahvatilo područje Ogulina gdje je u oko 1 sat palo čak 70 mm oborine. Osim nestabilnosti, srpanj je bio obilježen velikom vrućinom i dugotrajnim toplinskim valom koji je trajao 10-ak dana sredinom mjeseca i tijekom kojeg je zbog velike količine vlage u zrak bilo vrlo sparno, a rušeni su i rekordi u potrošnji električne energije zbog povećane potrebe za uključivanje i rad uređaja za hlađenje…

Kolovoz- vruć i nestabilan

Vruće i vrlo vruće nastavljeno je i u kolovozu s dugotrajnim toplinskim valom koji je izraženiji bio na Jadranu gdje je danima bila vrlo velika (crvena) opasnost od vrućine koja može djelovati na zdravlje. Vrlo je visoka bila i temperatura mora, ponegdje i 29, 30 °C. Naravno, bilo je nestabilnijih razdoblja s izraženim pljuskovima i olujnim vjetrom – 2. kolovoza u Međimurju gdje je olujni vjetar napravio štetu u Svetoj Mariji, zatim 8. kolovoza na zadarskom području gdje je jedrilicu vjetar izbacio na kopno, 14. kolovoza u Istri je bilo olujnog vjetra i tuče, a 19. kolovoza nevrijeme je zahvatilo zagrebačko te splitsko područje. A do sada jedinstveni događaj vezan uz meteorologiju bilo je ove godine sudjelovanje meteorologa u hrvatskom izaslanstvu na ljetnim Olimpijskim igrama – kao dio podrške jedriličarima za natjecanja u Marseilleu.

Kišni rujan

Nakon sušnih ljetnih mjeseci i posljedično velikih šteta na urodima rujan je donio naglu promjenu – bio je u mnogim područjima kišan, mjestimice čak i ekstremno kišan. Nakon vrlo toplog i vrućeg početka, u kojem je nevrijeme zabilježeno 6. rujna u Dalmaciji, a 9. rujna na dubrovačkom području gdje je obilna kiša uzrokovala urbane poplave u gradu te je Stradun bio pod vodom. Nagla je promjena vremena stigla 12. i 13. rujna – kiša i zahladnjenje pa je tako temperatura u Slavoniji pala za skoro 20 °C. Obilna je oborina zabilježena ponegdje na Jadranu, primjerice u Umagu gdje je palo 115 mm oborine, a u Božavi dvostruko više – čak 230 mm u jednom danu. Jedna od većih zanimljivosti dana bila je i morska pjena u Novigradu. A još veća ciklona Boris s kojom je u idućim danima u dijelu središnje Europe palo jako puno kiše koja je uzrokovala poplave, velike štete i žrtve u zemljama u našoj blizini. Od te se oborine očekivao u zadnjih deset dana rujna i porast vodostaja rijeka koje dolaze k nama iz tih zemalja, posebno Dunava – 24. rujna vodeni je val ušao u Hrvatsku i srećom, vodostaj od 704 cm u Batini nije uzrokovao jako velike štete i probleme…

Listopad – urbana i bujična poplava

Problema je, međutim, zbog urbanih i bujičnih poplava, bilo u listopadu u nekim gradovima – 2. listopada u Novigradu, zatim 3. u Ogulinu i 5. u Podgori. A katastrofalna je situacija zabilježena u susjednoj Bosni i Hercegovini na prijelazu od 3. na 4. listopada pri čemu je najgore bilo na području Jablanice gdje su bujice i odroni odnijeli 27 ljudskih života. Nakon sredine mjeseca ponovno je zatoplilo te je u Slavoniji temperatura porasla gotovo do 30 °C. Pritom je do kraja mjeseca bilo stabilnije i većinom bez oborine, na kopnu s čestom maglom. Ekstreman meteorološki događaj s ogromnim brojem žrtava nažalost krajem se mjeseca dogodio u Španjolskoj, posebno u regiji Valencija pri čemu je obilna kiša uzrokovala poplave u kojima je stradalo 230 ljudi.

Studeni- prvi mrazovi, snijeg u gorju, došla hladnoća

Nakon 17 uglavnom iznadprosječno toplih mjeseci u našoj zemlji, studeni je, prvi nakon svibnja 2023. godine, u većini područja bio prosječan, a u Slavniji i hladan. Pritom su prve dvije trećine mjeseca bile uglavnom stabilne, uz malo ili nimalo oborine. I dok je u dane nakon sredine mjeseca na moru bilo većinom ugodno toplo, na kopnu su zabilježeni prvi ozbiljniji jutarnji mrazovi ove jeseni. Promjena je vremena nastupila u razdoblju od 21. do 23. studenog u vidu kiše, ponegdje i obilne, koja je sa zahladnjenjem prešla u snijeg, posebice u gorju gdje ga se skupilo 10-ak cm. Na moru je zapuhala olujna bura. Bura je obilježila zadnja dva dana studenog i prvi dan prosinca – bila je ponegdje orkanska i zatvorila je u potpunosti na više od jednog dana promet autocestom A1 od kopna prema moru između Svetog Roka i Zadra.

Prosinac- bijeli Božić, olujna bura

Prosinačke zimske radosti nastupile su 8. dana u mjesecu – više od 20 cm snijega palo je u Lici, nešto manje u Gorskom kotaru, a poneki je centimetar zabilježen u dijelu središnje Hrvatske. Uz jak i olujni vjetar ponovno je bilo velikih problema u cestovnom prometu kroz Gorsku Hrvatsku, a bura je ograničavala promet u priobalju. Slična situacija sa snijegom i olujnim vjetrom, čak još intenzivnija, ponovila se i u dane uoči Božića koji je nakon niza godina u nekim dijelovima kontinentalne Hrvatske bio bijeli. Uz to, prohladan i vjetrovit. A jedanaestog dana prosinca zabijelio se i Dubrovnik, ali ne od snijega već zbog tuče – u gradu su se stvorili debeli nanosi sitnog leda kojeg je bilo i u okolici, upoznaju nas iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.