Amerikanac Tony, koji na društvenim mrežama recenzira knjige, nedavno je dao svoj osvrt na roman Na rubu pameti, čiji je autor Miroslav Krleža. Tony je u videu objavljenom na TikToku ispričao da želi pročitati po jednu knjigu iz svake države na svijetu i da je sada s popisa skinuo Hrvatsku.
Roman hrvatskog književnika nazvao je fantastičnim. “Prvih 50 stranica ove knjige su bez sumnje neki od najboljih tekstova koje sam pročitao u svom životu. Knjiga je toliko dobra da ću je vjerojatno ponovno pročitati u sljedećih nekoliko mjeseci”, ispričao je Tony u videu i kratko opisao radnju romana.
U opisu objave dodao je: “Miroslav Krleža jedan je od najcjenjenijih autora Hrvatske, a nakon što sam pročitao Na rubu pameti, lako je razumjeti zašto. Ova knjiga, iako prilično kratka, sadrži neke od najboljih tekstova koje sam pročitao, a Krležina sposobnost da kritizira skrivene dvostruke standarde društva je nenadmašna, što je čini vrlo prikladnim štivom s obzirom na današnje društvene okolnosti. Ako volite satirične romane koji se bave politikom i filozofijom, ova knjiga je za vas.”
Oduševio Hrvate
Tony je svojim videom oduševio pratitelje. U komentarima su mu se javili i Hrvati.
“Krleža je jedan od velikana hrvatske književnosti. Drago mi je da ste odabrali jednu od njegovih knjiga. Njegov stil pisanja je izvrstan i drago mi je da se dobro prevodi i na engleski”, jedan je od komentara ispod objave.
Mnogi su Tonyju preporučili i ostale hrvatske autore poput Augusta Šenoe, Ivane Brlić-Mažuranić, Marije Jurić Zagorke…
Na rubu pameti je roman objavljen 1938. godine u Zagrebu. Drugo izdanje izašlo je 1954. godine. Ovo je jedini Krležin roman pisan u prvom licu jednine.
Krleža je napisao roman pod utjecajem Kamovljeve Isušene kaljuže, od koje je preuzeo pisanje u prvom licu i pristup stvarnim događajima i ljudima. Roman Na rubu pameti pisan je iz perspektive doktora prava koji s buntovnim stavom dolazi u sukob s društvom i završava u zatvoru.
Protagonistov sukob s društvom počinje kada moralno osudi industrijalca Domaćinskog kao počinitelja zločina nad seljacima, ali i kao ideološkog predstavnika društvenih institucija. Krleža na ironičan način pristupa ljudima koje smatra “maskama” i “bezličnim ljudskim lutkama” koji se ne ponašaju u skladu s “javnim ludilom”. Opisuje ih kao koristoljubive pojedince koji ne prežu ni pred čim, pa čak ni pred ubojstvom.
“Besmislenost ljudske gluposti”
Nasuprot njima su likovi prema kojima pripovjedač gaji simpatije – njegov zatvorski sugovornik Sinek, po zanimanju inženjer, njegova mladenačka ljubav Vanda, žena iz polusvijeta Jadviga Jesenska, provalnik Matko. Najistaknutije mjesto zauzima zagorski seljak Valent Žganec, zvani Vudriga, kojem u jednom trenutku pripovjedač predaje riječ.
Krleža želi prikazati besmislenost ljudske gluposti, kako se ona vodi nekakvim svojim zakonima, koji najčešće postaju općeprihvaćeni moralni i društveni zakoni, piše Index.hr.