SVEUČILIŠTE U ZADRU Predstavljen 10. svezak časopisa „Miscellanea Hadriatica et Mediterranea“
Sveučilište u Zadru
Antena Zadar
Na Sveučilištu u Zadru predstavljen je 10. svezak časopisa Odjela za povijest „Miscellanea Hadriatica et Mediterranea”. Riječ je o časopisu kojeg stvaraju povjesničari i istraživači drugih disciplina s težištem na jadranskom i mediteranskom prostoru. Od ove godine uvršten je u značajne citatne baze podataka: Erih plus i Scopus, a kako je dvojezičan njegovi radovi bit će dostupni međunarodnoj znanstvenoj javnosti te tako doprinijeti vidljivosti domaćih znanstvenika u svijetu.
– Od početka inzistiramo na dvojezičnosti, ušli smo u poznate svjetske citatne baze a postoji najava kako ćemo ući u kategoriju A1 znanstvenih časopisa u Hrvatskoj. Uvijek nastojimo objavljivati prikaze drugih publikacija, u ovom broju to je prikaz knjige „Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu” Antonije Mlikote i ne treba nas čuditi da je on, kao i brojni drugi prikazi o ovoj knjizi, pozitivan, istaknula je urednica časopisa prof. dr. sc. Anamarija Kurilić.
Njezina nekadašnja studentica, danas prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, uspjeh časopisa ne vidi samo kao uspjeh pojedinca ili tima okupljenog oko njega, već i cijelog Sveučilišta.
– Sveučilišna izdanja najbolji su način diseminacije našeg rada , vidim ih kao velika ogledala u kojima radove ne objavljuju samo naši djelatnici, već privlačimo i druge znanstvenike. Vjerujem da će i digitalna platforma Morepress biti još bolje iskorištena te će naša izdanja predstavljati u virtualnom svijetu, rekla je prorektorica Mirošević. Zamjenik pročelnika Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić kao veliku kvalitetu vidi prevođenje radova na engleski jezik, budući da se ne radi o jednostavnim tekstovima te je za prijevod potrebno izvrsno poznavanje materije.
Jubilarni deseti broj časopisa donosi, između ostalog, rad Marine Jurjević i Krešimira Baljkasa o naseljenosti Karina od prapovijesti do kraja ranog srednjeg vijeka. Nikola Jakšić u žarište svog zanimanja stavlja astareju (izvangradski teritorij) srednjovjekovnog Zadra, osobito u odnosu prema ageru rimskog Jadera. Zdenko Dundović daje prikaz svećenstva s istočne obale Jadrana u Veneciji tijekom 18. st., a Blanka Matković obrađuje postupke komunističkih vlasti krajem Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega prema svećenstvu na području grada Dubrovnika.
Časopis je osim u tiskanom izdanju dostupan i na platformi Morepress Sveučilišta u Zadru.