PROOGNOZA U NOVOJ NIJE NAJBOLJA Manjak radne snage, niske plaće, a cijene bi mogle – još rasti

Gospodarski rast među najvećima u Europskoj uniji, ali i jedna od najviših stopa inflacije – to je obilježilo hrvatsku ekonomiju u ovoj godini. Stručnjaci očekuju da bi 2025. trebala donijeti pad inflacije, no i dalje ostaje najveći problem preskupe hrane.

U blagdanskoj atmosferi lakše je potrošiti novac bez obzira koliko cijene bile visoke, a neprekidni rast cijena je ono od čega građani strahuju i u nadolazećoj godini.

Jedna građanka otkrila je što očekuje u 2025.: “Pa iskreno, mislim da će cijene bit veće, a da plaće neće to sve popratit onoliko koliko će bit rasta u cijenama. Nešto se to je pomaknulo, promijenilo na bolje, ali ne dovoljno, mislim da još uvijek ima puno prostora za napredak.”

S njom se slažu i Jasmina i Brigita.

“Povećati plaće ljudima, to bi bilo ja mislim najbitnije”, rekla je Jasmina, a Brigita kaže: “Ovo će sve rasti osim plaća i to nije samo u Hrvatskoj jer dolazim iz Beča tako da ništa drugačije tamo nije.”

Cijene neće padati

2024. donijela je ipak mnogima više eura u novčaniku i snažan gospodarski rast. Predviđa se da će se trend nastaviti i u idućoj godini, nešto niži, ali ipak bolji nego u Eurozoni. Cijene očito neće padati, samo je pitanje kolikom brzinom će i dalje rasti.

Damir Novotny, ekonomski analitičar očekuje da će inflacija vrlo vjerojatno usporavati “ali ne baš do kraja biti pod kontrolom”: Hrvatska je jedna od zemalja u europskoj monetarnoj uniji koja ima tvrdokornu inflaciju prije svega zbog toga što cijene u turizmu vrlo visoke koje se moraju stabilizirati, ako ne i pasti, jer strani turisti prihvaćaju te cijene.”

Hrvatska narodna banka očekuje u idućoj godini stopu rasta 3,3 posto. Kamate na kredite trebale bi padati.

Boris Vujčić, guverner HNB, na Badnjak je ocijenio: “Ja bih rekao da smjer projekcije u ovom trenutku pokazuje daljnje smanjivanje kamatnih stopa i ako se projekcije budu ostvarivale, odnosno podaci budu blizu prvima u projekciji može se očekivati daljnje smanjenje kamatnih stopa.”

I Hrvatska udruga poslodavaca vidi nastavak trenda rasta gospodarstva, ali i izazove.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić kazao je slijedeće: “Mi imamo određenu dozu opreza prvenstveno zbog neriješene situacije po pitanju naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Tu se prvenstveno vidi da Njemačka, Francuska i mnoge ekonomije koje su im partner plešu na rubu recesije.”

A to pogoršanje moglo bi se nastaviti i u prvoj polovici iduće godine, što bi moglo voditi do toga da naš robni izvoz, u najboljem slučaju stagnira.

Radna snaga jedan od glavnih izazova

Mi u HUPu se prije svega zalažemo za aktivaciju mlade radne snage jer vidimo da je stopa zaposlenosti u toj dobnoj kohorti od 15 do 29 godina u prosjeku je značajno ispod prosjeka EU”, rekao je Stojić.

Pa smatraju da ne bi trebalo ukidati poticaje za zapošljavanje mladih. I u Udruzi Glas poduzetnika ističu radnu snagu kao jedan od glavnih izazova. A ovih dana posebno ističu kako država treba poboljšati status žena paušalnih obrtnica.

Lana Šiljeg, Udruga Glas poduzetnika: “Poslujemo unatoč svim izazovima. Izazovi jesu ti kao što sami znate smanjena radna snaga što povećava nama i trošak i mentorstvo i nedostatak iskusnijih ljudi koji su otišli van, dakle optimistični jesmo jer uspijevamo. Ono što nas malo zabrinjava je to nekakvo predviđanje recesije izvana. Osjećamo da iz zapadnih zemalja dolaze, moglo bi se reflektirat na turizam i na manju potrošnju turista, to je ono što nama naši članovi javljaju.”

A u našem turizmu cijene su u zadnje tri godine porasle više nego u konkurentskim zemljama.

“Već sada vidimo turisti neće više htjet platiti iduće godine zbog konkurencije, konkurencija je snažna na Mediteranu koja ima niže cijene tako da možemo očekivati stagnaciju u turizmu i stagnaciju u građevinskom sektoru i logistici koja to prati u narednim godinama”, predviđa Novotny.

Tako će se politika formiranja cijena u turizmu proteklih godina reflektirati i na ovu turističku sezonu. A to će naravno utjecati i na cijelo hrvatsko gospodarstvo, piše N1.