OD IZVORA DO MORA Gradu Benkovcu priznanje za pobjednika u provedbi projekta namijenjenog sredinama koje su ostvarile izniman doprinos u očuvanju okoliša i smanjenju onečišćenja
Na nedavno održanoj svečanosti dodjele priznanja najboljim gradovima i EU projektima za 2024. godinu u Šibeniku, Gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić, primio je priznanje za pobjednika u provedbi projekta „Od izvora do mora“ u organizaciji Coca-Cole, Jutarnjeg lista, Konzuma i Udruge gradova, koji je namijenjen sredinama koje su ostvarile izniman doprinos u očuvanju okoliša i smanjenju onečišćenja. Organizator svečane dodjele priznanja najboljim gradovima i EU projektima za 2024. godinu bila su Hanza Media, portali Gradonačelnik.hr i Župan.hr, uz podršku Hrvatske zajednice županija, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i Ureda Europskog parlamenta u RH.
Nagrade za najbolje EU projekte dodijeljene su- podsjetimo- u pet kategorija:
- Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici: Centar za razvoj marikulture, Šibensko-kninska županija
- Doprinos prekograničnoj suradnji: Active Tourism meets Advanced Technology, Varaždinska županija
- Doprinos znanosti, obrazovanju i inovacijama: Projekt SeaClear, Dubrovačko-neretvanska županija
- Doprinos poduzetništvu: Coworking Pula, Istarska županija
- Izbor čitatelja: Županijsko naselje Banovi dvori, Sisačko-moslavačka županija
U izboru za najbolje gradove nagrade su dodijeljene u sljedećim kategorijama:
- Kvaliteta života: Bakar (mali gradovi), Poreč (srednji gradovi), Varaždin (veliki gradovi)
- Gospodarstvo: Hvar (mali), Sveta Nedelja (srednji), Samobor (veliki)
- Obrazovanje, demografija i socijalna politika: Cres (mali), Poreč (srednji), Velika Gorica (veliki)
- Šampion EU fondova: Petrinja
- Smart City: Dubrovnik
- Eco City: Osijek
Izbor najboljih gradova zaključen je dodjelom posebnih priznanja “Smart” i “Eco City” namijenjenih sredinama s najvećim dosezima u razvoju zelenih i politika zaštite okoliša (Eco City) i primjeni pametnih tehnologija i digitalizacije u slučaju nagrade “Smart City”. Ovogodišnji dobitnik nagrade “Eco City” je Osijek, a u natjecanju za titulu “Smart City” godine trijumfirao je Dubrovnik.
Na svečanosti u Šibeniku proglašeni su i gradovi pobjednici posebnog projekta “Od izvora do mora” u organizaciji Coca-Cole, Jutarnjeg lista, Konzuma i Udruge gradova, koji je namijenjen sredinama koje su ostvarile izniman doprinos u očuvanju okoliša i smanjenju onečišćenja. Dobitnici nagrada su Grad Benkovac, u konkurenciji malih gradova, Vinkovci (srednji) i Velika Gorica među velikim gradovima.
Sedmi veliki izbor za Najbolji grad kojeg tradicionalno organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos završio je u četvrtak dodjelom nagrada na velikoj svečanosti u šibenskom hotelu Amadria Park održanoj u sklopu tradicionalnih “Dana regionalnog razvoja i fondova EU”. Na istom događaju proglašeni su i pobjednici izbora za najbolji županijski EU projekt. Svečanosti su, uz predsjednika Udruge gradova Željka Turka i predsjednika Hrvatske zajednice županija Danijela Marušića, nazočili i premijer Andrej Plenković, ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar gospodarstva Ante Šušnjar te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
U uvodnom cijelu svečanosti uzvanike je pozdravio i gradonačelnik Šibenika Željko Burić koji je naveo neke od ključnih EU projekata, od obnove tvrđava pa nadalje, a kojima je Šibenik pokrenuo i razvija svoju uspješnu priču te je poručio kako je ‘Šibenik hit, i to će tako bit’.
Samo četiri grada u ovogodišnjem su izboru uspjela obraniti i potvrditi titulu najboljega – Sveta Nedelja kojoj je ovo čak šesta pobjeda i titula najboljeg srednjeg grada za gospodarstvo u Hrvatskoj, Cres koji je peti put potvrdio da je najbolji mali grad za obrazovanje i demografiju u zemlji, Poreč koji je četvrti put osvojio titulu najboljeg grada za život u zemlji i po prvi put – nakon sedam godina plasmana u samo finale – osvojio i naslov najboljeg grada za obrazovanje i demografiju u kategoriji srednjih gradova (ujedno, Poreč je, uz Bakar, jedini grad koji je u ovogodišnjem izboru uspio osvojiti dvostruki naslov najboljeg) te Dubrovnik, kojem je ovo šesto finale i već treća pobjeda u “Smart City” kategoriji.
Uz Poreč, najbolji gradovi po kvaliteti života u Hrvatskoj su Bakar i Varaždin. Pobjedničke plakete u ovoj kategoriji dodijelio je ministar turizma Tonći Glavina. I dok je Bakru ovo prvi put da se uopće plasirao među pet najboljih gradova za život u zemlji (bio je već nekoliko puta u finalu u kategorijama gospodarstvo i obrazovanje i mladi), Varaždinu je ovo treći naslov najboljeg velikog grada za život u zemlji. Uz kvalitetu života, Varaždin je i ove godine ušao u finale i potvrdio da je jedan od najboljih gradova i u kategoriji gospodarstva. Pobjedničku plaketu preuzeo je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.
U ovoj, kategoriji svih kategorija, u finale su ove godine, podsjetimo, ušli – Nin, Novalja, Biograd na Moru i Rab u kategoriji malih, Sveta Nedjelja, Rovinj, Opatija i Zaprešić u kategoriji srednjih te Samobor, Zagreb, Dubrovnik i Čakovec u kategoriji velikih gradova.
Kao što smo već naveli, najbolji gradovi za gospodarstvo ove su godine Samobor, Sveta Nedjelja i Hvar. Pobjedničke plakete gradonačelnicima pobjednicima dodijelio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Samoboru je ovo četvrti naslov najboljega u kategoriji gospodarstvo, a otkako smo prije sedam godina pokrenuli izbor svake je godine među prvih pet. Uz gospodarstvo- piše Gradonačelnik.hr – Samobor je ove godine ponovo izborio i finale u kategoriji svih kategorija, kao jedan od najprivlačnijih gradova za život u zemlji. Sveta Nedelja, kao što smo već naveli, slavi već šesti put kao najbolji srednji grad za poslovanje u RH. Hvaru je ovogodišnji naslov najboljeg malog grada za gospodarstvo u Hrvatskoj već treći, a otkako smo krenuli s izborom ovo mu je bilo peto finale izbora .
Među pet najboljih gradova u kategoriji gospodarstvo ove su se godine, podsjetimo, plasirali – Rab, Cres, Novi Vinodolski i Novalja u kategoriji malih, Poreč, Rovinj, Opatija i Umag u kategoriji srednjih te Varaždin, Pula, Krapina i Dubrovnik u kategoriji velikih gradova.
Uz Cres koji je, kao što smo naveli, po peti put potvrdio da je najbolji mali grad za obrazovanje i demografiju, u ovoj kategoriji ove godine slave još Poreč i Velika Gorica. Pobjedničke plakete dodijelio je direktor Gradonačelnika.hr, Ivan Todorić. Poreču je ovo prva titula najboljeg u kategoriji obrazovanje i mladi iako je svake godine dospio do samog finala. Velika Gorica također je od samog početka našeg velikog izbora za Najbolji grad redovno među finalistima, a titulu najboljeg grada za djecu i mlade osvojili su već 2020.
U finale ove kategorije ove su se godine plasirali još i Crikvenica, Novigrad, Mali Lošinj i Komiža u kategoriji malih, Labin, Rovinj, Umag i Vrbovec u kategoriji srednjih te Vukovar, Pazin, Čakovec i Šibenik u kategoriji velikih gradova. U najmlađoj kategoriji našeg izbora, ‘Najveći napredak…’, pobjeda je ove godine pripala Bakru, čiji napredak u godinu dana je toliko jak da je osvojio i titulu najboljeg grada za život u zemlji. Gradonačelniku Tomislavu Klariću plaketu je uručio premijer Andrej Pleniković.
Podsjetimo, najveći napredak mjerimo tako što uspoređujemo rang gradova u kategoriji kvaliteta života za ovu i proteklu godinu. Uz Bakar, najveći napredak u protekloj godini ostvarili su Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Delnice i Vrlika. Titulu ‘šampiona EU fondova’ ove je godine osvojio Grad Petrinja, a pobjedničku plaketu predstavnici Grada je dodijelio ministar prostornog uređenja i potpredsjednik Vlade Branko Bačić. Ova kategorija je, za razliku od prethodnih, jedinstvena i tu gradove nismo dijelili na velike, srednje i male već se svi natječu zajedno. U finale su ove godine u ušli još Bjelovar, Osijek, Rijeka i Zadar.
Grad Dubrovnik i ove je godine osvojio titulu najpametnijeg grada u zemlji, a ovo mu je, kako smo ranije spomenuli, već treći put da slavi kao pobjednik u Smart-City kategoriji. U finale, među pet najpametnijih gradova u zemlji, uz Dubrovnik ove su godine ušli Jastrebarsko, Karlovac, Koprivnica i Osijek. I naposlijetku, najzeleniji i najnapredniji grad u gospodarenju otpadom je Grad Osijek kojemu je ovo već treća pobjeda u Eco-City kategoriji našeg izbora za Najbolji grad. Uz Osijek, među pet najboljih u ovoj kategoriji ove su se godine plasirali Crikvenica, Krk, Križevci i Velika Gorica.
Na svečanosti u Šibeniku proglašeni su i gradovi pobjednici posebnog projekta Jutarnjeg lista i partnera “Od izvora do mora” namijenjen sredinama koje su ostvarile izniman doprinos u očuvanju okoliša i smanjenju onečišćenja. Dobitnici nagrada su Benkovac, u konkurenciji malih gradova, Vinkovci (srednji) i Velika Gorica među velikim gradovima.
METODOLOGIJA: SLUŽBENI PODACI I BROJKE TEMELJ SU IZBORA ZA NAJBOLJI GRAD
Izbor najboljih hrvatskih gradova kojeg Gradonačelnik.hr već sedmu godinu zaredom provodi u suradnji s Hanza mediom i agencijom Ipsos prvi je izbor u Hrvatskoj u kojem se temeljem objektivnih i mjerljivih kriterija rangiraju svi hrvatski gradovi. Ovo je izbor u kojem ne presuđuje dobar imidž i PR, čak niti izvrsni projekti i mjere koje su gradovi lansirali posljednjih godina, a kojih je zaista jako puno i kojima pokazuju da se reforme i pozitivne promjene itekako mogu pokrenuti i s lokalne razine, ne čekajući uvijek intervenciju i mjere s državne razine. Temelj ovog izbora su brojke, službeni i javno dostupni podaci za trogodišnje razdoblje, ove godine to je razdoblje od 2021. Do 2023. Godine. Uvijek analiziramo trogodišnji period kako bi minimalizirali neuobičajena godišnja odstupanja i oscilacije. Kako bi izbor bio što vjerodostojniji, gradove smo podijelili i nagrade dodjeljujemo u tri kategorije – mali (do 10.000 stanovnika), srednji (10.000-35.000 stanovnika) i veliki gradovi (gradovi sjedišta županija i oni s preko 35.000 stanovnika).
U pet kategorija – gospodarstvo, obrazovanje i mladi, kvaliteta života, EU fondovi i najveći napredak, nagrade dodjeljujemo temeljem proračunskih i javno dostupnih službenih podataka. Uz to, temeljem prijava samih gradova, njihovih dobrih praksi i projekata, stručni žiri bira najbolje na području zaštite okoliša i pametnog upravljanja – Eco i Smart City gradove.
Izbor najboljih u ostalih pet kategorija temelji se, kao što smo naveli, na nizu kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja – konsolidiranim podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, Indeksu razvijenosti koje objavljuje Ministarstvo regionalnog razvoja, te podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji su sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirani i pretvoreni u indekse. Na taj način, po istim kriterijima, uspoređujemo gradove, rangiramo ih i dobivamo finaliste, odnosno pobjednike našeg velikog izbora.
U izboru najboljih gradova u kategoriji gospodarstvo tako su, primjerice, analizirani i uspoređeni pokazatelji – od prosječnog dohotka, stope siromaštva, nezaposlenosti, zaposlenosti, indeksa nezaduženosti, bruto plaća, izdvajanja samih gradova za gospodarstvo, itd… Kad je u pitanju izbor najboljih u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, računa se na temelju izdvajanja za obrazovanje, za obitelj i djecu, stipendije, školarine, u obzir su uzeti i vrtićki standardi, itd… Nagradom svih nagrada može se, pak, smatrati ona u kategoriji Kvaliteta života i to zato što su direktan input za kreiranje kriterija i parametara po kojima su gradovi uspoređivani dali sami građani kroz istraživanje koje iz godine u godinu provodi Ipsos i u kojemu građani odgovaraju na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, uspoređujemo pokazatelje gradova po čak 30 različitih indikatora i dobivamo poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja.
Najveći napredak računamo, pak, tako što uspoređujemo poredak gradova u kategoriji kvaliteta života u odnosu na godinu ranije, a u finale ulazi pet gradova koji su napravili najveći skok.
Što se, pak, tiče kategorije Prvak EU fondova, prilikom računanja ove nagrade korištena su dva pokazatelja. Zbrojene su sve direktne i indirektne pomoći EU-a za razdoblje od 2019. do 2021. godine, te je uzet njihov prosjek. Kao prvi pokazatelj ta vrijednost je prikazana per capita za pojedini grad, te je rangirana. Drugi pokazatelj je udio po zbroju svih povučenih sredstava (direktnih i indirektnih) za sve gradove, prikazanih kao udio u totalu povučenih svih sredstava pojedinog grada, što je onda rangirano. Na kraju se sa istim ponderom vrijednosti za oba pokazatelja uzeo prosjek dva navedena ranga, te ponovo odredio najuspješniji grad. Kao i uvijek, kada su analize uspješnosti gradova u korištenju EU fondova u pitanju, treba naglasiti da su kao baza korišteni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna, u kojima su vidljiva samo sredstva koja su povukli sami gradovi, a ne i njihova poduzeća i institucije, navodi Gradonačelnik.hr.