DVA, 1, 1, DVA- KRENULAAAA Zima, zima, oštre zube ima… ili nema… Hah, evo kako je bilo nekada!

Blagdansko raspoloženje, sunce, školski praznici, a vjerojatno i duga lista nezaposlenih sa Zavoda za zapošljavanje, udružili su snage pa su splitske šetnice, štekati kafića i Bače vrvjele ljudima željnih sunca. Ma, nije drugačiji ni Zadar.

Posvuda smijeh, čakula, klape u voltima, vedra lica, božićna pjesma. U ovako mlakim zimskim meteoroloških uvjetima zaista nije posebna hrabrost zaigrati picigin ili balun u plićaku, kao što je to bio slučaj i zadnjih dana. Eh, da. Lijepo se prisjetiti danas teksta i javljanja za Antenu prije koju godinu Rade Popadića iz Crometea s nedalekih podmarjanskih ulica, kaleta i – plaža.

Makar, pokoje desetljeće, unatrag bilo je i ovakvih slika iz nastavka…

Teškom sijekirom u komadima odvaljivali su sleđeno vino, pa ga grijali na vatri, do tekućeg stanja, da bi se uopće moglo piti, mrtve ptice su padale na zemlju smrznute od studeni- nisu kadrovi SF filma, premda tome nalik niti ilustracija priča o zlim vješticama u nekadašnjim slikovnicama i internet igricama za malu djecu današnjim generacijama.

To je uvod u članak o “najcrnjoj” zimi u prošlom stoljeću, dogodila se u 1929., kad je u čitavoj Dalmaciji uistinu preko 80 dana vladala jezovita studen s opisom iz početka teksta. Bila je to zima koja se zaista pamti, a koju tada, naveli su ondašnji kroničari, pazite sada, “nisu kao takvu pamtili ni najstariji stanovnici” obalnog područja.

Klima se mijenja, pa se tako smjenjuju hladna i topla razdoblja.

Prosječna temperatura se promijenila, u zadnjih 100 godina povećana više od 1 stupnja. U svim prognozama eminentnih stručnjaka očekuje se da će ona do konca 21. stoljeća porasti 1.5 do 2 Celzija. To će pridonjeti daljnjem smanjenju ledenih površina na planinama, Grelandu, Atriku i Antartiku, kao i porastu razine mora. Dugoročna prognoza vremena se izrađuju objektivnim metodama, korištenjem numeričkih modela. Metode se baziraju u činjenici da naredno vremensko stanje nastaje iz prethodnog, po zakonima fizike- termodinamika. Najava da će nastupila zima biti najhladnija ili najtoplija u posljednjih 100 zima, izuzev uzbunjivanja ili oridobivanja javnosti nema nekih osnova. Ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja hladnog vremena i “toplinskih udara” kod nas, ali u temperaturnim srednjacima: prosinac, siječanj, veljača i ožujak ne bi trebali biti daleko prema normali u referentnom razdoblju 1961-1990, koje se uzima za usporedbu u RH.

-Hah, sezonske prognoze još uvijek su nepouzdane, to su prognoze koje kažu kakva će biti odstupanja u odnosu na višegodišnji prosjek temperatura, oborina… Meteo-prognoze s premalom vjerojatnošću ne treba nipošto uzimati “zdravo za gotovo”, bez obzira na autora – poručio je prije koju godinu za Narodni list i Duško Kraljev, poznati i iskusni zadarski sinoptičar.

-Izučavanje klime i klimatskih promjena prilično je koplicirano, jer je značajno veliki broj faktora koji utječu na klimatska kolebanja. Uostalom i sam Albert Einstein je napisao kako “kada je preveliki broj faktora što ulaze u igru u pojavnu složenost, znanstvene metode zakazuju u najvećem broju slučajeva. Dovoljno je da se sjetimo vremenskih prognoza, koje je nemoguće dati s dovoljno točnosti unaprijed ni za samo nekoliko dana” – pojasnio je u jednom razgovoru za naš portal poznati vrsni i ugledni metereolog iz “Donatova grada”.
U pučanstvu se smatra da prije Božića prevladava južina, razmjerno topla, a nakon toga češćim postaju hladnoća i sjeverac. To staro mišljenje se očituje danas u izreki: “Do Božića jugo i dažd, po Božiću zima i mraz”. U posljednjih 10 i više godina, zime su bile siromašne snijegom i toplije od prosjeka naročito u Europi, izuzetak je Sjeverna Amerika. Da postapokaliptičan scenarij iz uvoda nema danas realna temelja potvrđuju pokazatelji iz nekih proteklih zima.

Kada promatramo tri zimska mjeseca, najniža temperatura kretala se prosječno između 0 i -1. Konkretno, u 2006. u siječnju je minimalna iznosila -7, u veljači -3.4, u ožujku 0.5 stupnjeva. U 2007. iste su po mjesecima u Zadru bile 2.7, 5.0 i 4.1, u 2008: -0.6, -3.8 i 2.6, u 2009: -1.5, -2.0 i 5.0, u 2010: -1.0, 0.0 i -0.6, u 2011: -0.8, -0.8 i -0.2, u 2012: -0.8, -6.4 i 2.8, u 2013: 0.7, -1.0 i 0.0, u 2014: 0.7, 4.4 i 6.4, u 2015: -1.1, 0.1 i 4.3, u 2016: -3.2, 2.4 i 3.3 Celzija. Najniže službeno izmjerene temperature- nakon 1948- su za siječanj u 1963.- minus 7, u veljači 2012: -6.4, u ožujku 1956: -5.7, dok je najhladniji prosinac 1981: -6.5 stupnjeva…

Iako, zna se iz starih kronika, da je i na našem području bilo velikih hladnoća. Kako su zime bile toliko oštre s obiljem snijega, uz jake bure 1956, 1963, 1985, smrzavalo se more, a pozornost kroničara privlačile su zime koje su počele neuobičajeno rano, poput prosinca 1996. ili kasno, u veljača 1956., kao i one koje su bile tople i bez sniježnog pokrova. Prvi poznati zapisi o jakoj zimi u našim krajevima datiraju iz 895-860, bila je navodno toliko hladna da su preko zaleđenih čitavih djelova Jadrana mogla prolaziti i teška natovarena kola.

U Zadru prvi zapis meteorološke naravi, otkriven je u ljetopisu plemića Pavla Pavlovića. Prema njemu u noći 23. veljače 1402. “padala je krupna tuča”, što nam ukazuje da je te godine veljača bila blaga, jer tuča je proljetna i ljetna pojava. Spomenuta zima 1956, pamti se i po još nečemu, cijelu veljaču snijeg se nije otopio pa je dočekao ožujak. U 1963. i 1985. snijeg kojeg je donjela ciklona i bura nije se dugo zadržao, 1968. pao je odmah poslje Božića i zadržao se do Nove godine, a zadnji i predzadnji snijeg kojih se dobro sjećamo zadesio se -uzrokujući nam niz prometnih i inih poteškoća- u Dalmaciji početkom veljače 2012. i zadržao se desetak dana.

Tko ne pamti izvanredne vijesti s kojih smo svakih pola sata i češće slušali alarmantne informacije o tome kako je ‘u konzultaciji sa Stožerom zaštite i spašavanja, a radi ugrožene sigurnosti pješaka i vozača uslijed zimskih uvjeta, gradonačelnik Splita Željko Kerum proglasio neradni dan (“snježni dan”) za splitske vrtiće i škole, kao i za djelatnike gradske uprave i gradskih tvrtki, osim onih službi koje su potrebne za nužno održavanje i servisiranje uklanjanja posljedica zimskih uvjeta’.

Pod Marjanom se večer prije mjerilo nikada ranije viđenih 25 cm snijega, čime je bila srušena dotadašnja rekordna visina snijega od 21 cm iz siječnja 1979. U Šibeniku je izjednačen rekord iz 1956. godine, 35 centimetara. Oko metar snijega zatrpalo je Imotski i cijelu okolicu, a najviše snijega palo je u Vrgorcu, čak 112 centimetra. Mnoga sela u okolici Vrgorca i Imotskog su bila potpuno odsječena od ostatka svijeta. Snježni nanosi su prelazili i 2 metra. Snijeg je pao i na Braču, Ugljanu, Pašmanu. Na Dugom Otoku je palo 7 cm snijega.

Kada su Zadrani pomislili da ih je zaobišao bijeli pokrivač, u subotu popodne, 4.2.,počeo je padati gusti snijeg i do noći ga je napadalo oko 20 centimetara. Na području cijele županije proglašeni su u nedjelju, 5. 2., zimski uvjeti vožnje, ceste su bile zaleđene i vozilo se otežano, a djelatnici tvrtke “Ceste” Zadarske županije radile su punim kapacitetima. U prekidu se našao promet na autocesti A1 od čvora Sv. Roka do Maslenice, a Paškim mostom i državnom cestom D54 Maslenica-Zaton Obrovački promet je bio dopušten samo osobnim vozilima.

Kolodvor pod ledom nije funkcionirao, autobusi iz Zadra prema Rijeci nisu vozili, a promet prema Zagrebu je bio znatno otežan. U osnovnim školama u Zadru nastava je u ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak održana skraćenim satovima za djecu koja su nekako stigla do učionica. Otkazana je samo u Osnovnoj školi Krune Krstića u gradskoj četvrti Arbanasima, a nastave nije bilo u osnovnim školama u Benkovcu, Gračacu, Obrovcu, Svetom Filipu i Jakovu i Bibinjama. Diljem županije na cestama je posuto u jedan dan preko 700 tona krupne soli i granulata. Oko 120 djelatnika Cesta Zadarske županije izišlo je na teren s oko 40 strojeva – ralica i strojeva za probijanje snježnih nanosa.

Iz zadarske policije javili su kako na sreću većih prometnih nezgoda nije bilo, no građani su se uznemireni javljali telefonom, žaleći se na nedovoljno čiste i solju posute ulice pa su komunalnim službama zbog toga u pomoć žurno pritekli i vatrogasci. Također, većih nezgoda nije bilježila ni zadarska služba Hitne pomoći. Bilo je nekoliko manjih intervencija, pokoja fraktura podlaktice i udarac u glavu uslijed pada, no bez većih posljedica.

Dvojica duhovitih Zadrana su istodobno sugrađanima pokazali radosti bordanja. Prolaznici su ih oduševljeno gledali sa nevjericom i zanimanjem, uz brojne bliceve foto-aparata i križanja baka.

Na drugoj strani, Županijski centar 112 Zadar zaprimio je stotinjak poziva od kojih je dio proslijeđen na druge žurne službe, Hitnu medicinsku pomoć i policiju. Pozivi su dobrim dijelom bili zbog zametenih putova i prilaza kućama u samom gradu Zadru, a posebno u zaleđu županije, gdje su se tražili ralice i ostala mehanizacija.

U pripravi se našla i zadarska Postrojba civilne zaštite, na raspolaganje Kriznom stožeru stavile su se i braniteljske udruge, a opet u Preku na Dugoj mociri otvorena je bila čak i bob staza. Nije bilo rijetkost vidjeti skijaše na Forumu i skijaške skakače kod Pet bunara, a naravno da je snijeg kojeg je napadalo i tridesetak centimetara najviše radosti donio najmlađima.

Bura je stvarala velike probleme u prometu, a u podvelebitskom primorju je na području Senja i Karlobaga bez struje un ‘sibirskim’ uvjetima ostalo više od 3000 ljudi. Nekima struja nije došla ni u sljedećih deset dana.

U Metkoviću se mjerilo 27 cm snijega, Pločama 14 cm, Šibeniku 10 centimetara. Uz snježnu mećavu u Splitu se mjerilo -5 °C,a ostaje zabilježena izjava Nevenke Bečić pred tv-kamerama:

–U Splitu ne vlada kaos, grad funkcionira besprijekorno i sve prometnice su funkcionalne, ništa se neobično nije događalo proteklih dana, rekla je popularna Seke komentirajući za Dnevnik Nove TV. No, onda je otišla još jedan korak dalje, ustvrdivši da ti polomljeni i nisu Splićani! –600 polomljenih ljudi nisu građani Splita, radi se većinom o građanima iz susjednih općina i gradova koji gravitiraju u grad Split, jer tamo gravitira pola milijuna ljudi ili iz Dalmatinske zagore ili okolnih mjesta gdje su zameteni snijegom doživjeli određene lomove, rekla je Bečić, koja je također rođena u splitskoj zagori, zaključivši: –Mogu preporučiti sugrađanima da se drže Božje zapovijedi – čuvaj se – čuvat ću te, jer svaki pojedinac mora zaštititi sebe, svoje zdravlje i opskrbiti se živežnim namirnicama…

‘Bit će kiša, dida… ‘. Tako nekako, otprilike, da autor teksta ne bude baš toliko izravan, išla je nekoć davno i daleko, na ulazu Cetine u Jadran, simpatična dječja pjesmica-zezalica. Rekli bismo danas – narodna metereološka izreka. Pučke meteo-poslovice nastajale su stoljećima. Naši su stari svakodnevno pratili vremenske prilike budući su im one bile iznimno važne u životu, naročito poljoprivrednika, ribara i pomoraca. U nastavku vam donosimo neke u redu popularnijih i naširoko korištenih izreka za četiri zimska mjeseca.

Kandelora, zima fora, za njom gre Sveti Blaž i govori da je laž, a za njim Sveta Kristina kaže da je istina. (Na Svijećnicu, 2.2. bi trebalo sunčano i toplo vrijeme navijestiti svršetak zime, međutim već sljedeći dan 3.2. vrijeme se pogoršava, ali se 4.2 opet proljepša.)

Sveta Agata snigom bogata. (5.2.).
Toplina Valentina stiže do korijenja. (14.2.)
Poslije sveti Matija svaka ptica propiva. (24.2.)
Na Vodokršte zimi oko ispršte, a na Poklade i drugo joj ispade (6.1. i utorak prije Pepelnice)…
Sveti Grgur papa, svaka zvjerad vanka. (12.3.)
Sveti Grgur papa, na dvanaest marča, lastavica vanka, zmija ispod kruga, dida iz komina.
Poslije svetog Grgura svaka ptica gnjezdura.
Za Jožefovo zima z bičom poka! (sv. Josip 19.3.)
Sveti Josip, snigom posip.
Sveti Bene snigom krene. (sv. Benedikt 21.3.), ali i…
Bila kitina (op.a.snijeg)- dobra litina!

Evo pregleda uzrečica po mjesecima…
PROSINAC:
4.12. – Barbare mraz trajat će cijeli zimski čas
6.12. – Sveta Kate prigna ognju gnjate, sv. Niko na oganj sinko
8.12. – Sveti Šimun lomi timun
10.12. – Kad prosincem traju snijeg i zima, onda zemlja žitom rodit ima
11.12. – Prosinca mokrina, mokra godina
13.12. – Sveta Luce, ukaži mi sunce…
14.12. – Prosinac suh vjetar pišti, proljeće suša tišti
19.12. – Ako mrzlina prosinca ne popušta, siječanj još jači mraz pripušta
20.12. – Ako u prosincu nije snijeg i zima, tada u ožujku i travnju zločestog vremena ima
22.12. – Prosinac godinu rađa, kakav on- takva nam iduća…
24.12. – Kako vjetar o polnoćki puše, takav kroz cijelu godinu vlada ponajviše…
26.12. – Kiša na Štefanje obećaje sljedečeg ljeta žita manje…
27.12. – Prosinca grmljavina, sljedeća godina vihore ima
30.12. – Mlak prosinac pokvari cijelu godinu
SIJEČANJ:
1.1. – Kad na Novo leto sunce lijepo svijetli, riba, voća i vina dosta ćeš imati
6.1. – Vodokršće i pop dršće…
8.1. – Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu, dolu i brijegu
9.1. – Topla siječnja da nas Bog sačuva
11.1. – Siječanjska kiša sve usjeve šiša
12.1. – Grmljavica zimska s još većom zimom pritiska
15.1. – Pavlovo lepo vreme, v sadovnjaku lepo breme…
17.1. – Sveti Ante bijele brade
19.1. – Lijepi dani u đenaru, grubo vrijeme u febraru
22.1. – Če Vinka suce peče, v lagve vino teče…
25.1. – Obrnjeni Pavel zimu van pela

VELJAČA:
2.2. – Ako je toplo oko Sviječnice, snijeg ili mraz dolazi; ako je mrzlo, zima uskoro odlazi
5.2. – Sveta Agata, snigom bogata
11.2. – Veljača prevrtača
15.2. – Od po Velje, svako zelje…
19.2. – U veljači radije gladnog vuka gledati, nego ratara u polju samoj u rubači djelati
20.2. – Što velja izmami, to Marač opali
21.2. – Koliko je u veljači lijepih dana, toliko je do Jurjeva snjegova
22.2 .- Na dan Stolice sv. Petra i Matijaša uzburkano vrijeme za sobom takvih deset dana povuče…
23.2. – Ako Velja ne veljuje, Marač i veljuje i vraguje…
24.2. – Sveti Matija led razbija; če pa ga ni-ga naredi!
OŽUJAK:
1.3. – Prvi marča, svaka travka vanka i ljubica plavka
2.3. – Ožujak luđak
3.3. – Ožujski prah je draži od srebra i zlata
6.3. – Ožujak laže i snijegom maže, ispod snijega travu kaže…
7.3. – Kakvo fašnik vreme ima, tak se ravna i korizma
10.3. – Kak je na 40 mučenikov, tak bo 49 dni trpelo
11.3. – Ako u ožujku igraju mušice, za travanj pripremi rukavice…
12.3. – Sveti Grgur papa, svaka zvjerad vanka
19.3. – Za Jožefovo zima z bičom poka!
20.3. – Ožujska grmljavina, rodna godina
Danas startala zima trebala bi, kažu iz DHMZ-a, biti topla. Premda, upozorenja nikada dosta. Da se ne uspavamo, provirimo u arhivu iz uvoda teksta- 04.02.1929.u Gospiću je izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj -36.0 °Celzija… (P.LIVAJIĆ)