DRAGULJ U POVIJESTI ZAGLAVA Navršava se 566 godina od postavljanja glagoljske ploče zaglavice, do dan danas čvrstog obilježja stoljetnog izvornog glagoljaškog otočnog ambijenta….

ZAGLAV – Navršava se 566 godina od postavljanja glagoljske ploče zaglavice, po njoj je Zaglav peto mjesto u Hrvata a i u svijetu koje na ploči uz glagoljsku godišnjicu ima uklesano ime  naslovnika crkve na kojoj je izvorno postavljena glagoploča, istaknut će Zadranin Dario Tikulin, kovač i i pisar glagoljni od starine Varošanac zgoljni.

– Hvala našim franjevcima trećoredcima glagoljašima koji ploču postaviše i sačuvahu tamo gdje je prvotno postavljena u Zaglavu na samostanskoj crkvi sv. Mihovila. Mjesta koje imaju starije ploče od zaglavice s istim osobinama su Bašćanska ploča u crkvi sv. Lucije  – Jurandvor,  Senj, Omišalj i Podgrađe – „Asserija“…

Važno je istaknuti, kako ustanova koja postavlja glagoljsku natpisploču upućuje poruku svojim nasljednicima  a i mjesnim župljanima. Također, svakako je vrlo živa i izvorna ustanova mjesnih župljana koja je primatelj tih glagoljskih poruka te ujedno i stvaratelj novih glagol zapisa kroz bratovšćinske zajednice. Treba li još jednom ponoviti kako su sinjomorske župe  po tome jedinstvene u svijetu?.

Zaglav je dao našoj Crkvi i mons. dr. Jakova Čuku, ravnatelja papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima. Navršava se 156 godina rođenja tog svećenika i vrsnog književnog prosudbenjaka. No, kako ne bi bilo zabune, zaglavica je među pet najstarije glagoploče s pisanom godinom nastanka za koje se ploče zna kojih je postavio i za koju prigodu. Ona je čvrsto obilježje  kroz stoljeća izvornog glagoljaškog otočnog ambijenta.

Natpis je javno postavljen prvenstveno za župljanje kako bi  potomci bili upoznati s godinom kršćenia crikve i titularom svetim Mihovilom uz pretpostavku da će potomci župljana znati  čitati glagoljske brojke i slova. Nažalost, postoji krivi pristup u kojem se zanemaruje ljudska duhovna zajednica a radi se konkretno od glagoljaškoj župi koja je nekima zanimljiva samo kao slovna baština, zanemarujući sve drugo (bogoslužje, pivanje, život brašćine….).

Mi,  koji pripadamo tim zajednicama, primorsko glagoljskim župama morali bi svakako biti upućeni poglavito u čitanju i pisanju glagoljice.

Ime glagoljice prvotno je osim slova označavalo  još i starocrkveno slavenski jezik i bogoslužije. Poglavito, treba istaknuti i glagoljaško pivanje koje je snažno tradicijski nazočno na zadarskom području. Treba naglasiti kako glagoljaštvo ne postoji nigdje nego u Hrvatskoj. Na UNESCO – v  popis nematerijalne kulturne baštine i običaja ne uvršćuju se znanstveni radovi i teorije. U tom smislu trebamo nastojati da kao jedinstveni u svijetu, naš  kulturni i vjerski fenomen -glagoljaška župa (glagoljaštvo) bude uvršten u taj popis.

Pa zar nije glagoljaš na Sarbonni Juraj Slovinac – Georgius de Sclavonia u 1399. godine pridružio popisu biskupije još Kninsku i Krbavsku koje nisu primorske, nekoliko redaka dalje i Istru pridružuje glagoljaškim biskupijama.  Sveukupno dvanaest biskupija a one bi trebale nama danas biti temelnji ambijent u živoj obnovi glagoljice, zaključuje Dario Tikulin, glagoljski kazivač i krasopisac.

TIKULINI – ILI KUKULUKOVI…

Naš kazivač Dario Tikulin predak je stare zadarske obitelji koja je u Zadru još iz vremana ugarske krune (po traganju Ferda Perinovića). Tikulini su vezani uz franovce tretoredce glagoljaše, po slavnom predku svoga roda, tretoredskoga provinicijala o. Matija Zadranina. Mišljenja je kazivač Tkulin kako upravo po tom slavnom predku Tikulini nose nadimak Kukulukovi. (Nenad Marčina)

Foto 1.

OPIS: Glagoljskožupljanski kazivač Dario Tikulin na nastupu znanstveno- stručnog skupa povodom 100. obljetnice smrti Petra Lorinija 2021. godine. Kazivanje je bilo pod naslovom „Napićevanje očiju pastrinon glagolje knjiži“.

Foto 2.

Na ploči zaglavici piše:

Let Gospodnji 1458, na oktavu Pohojenija Gospoje , kršćenije crikve svetago Mihaela.