Seizmolog Krešimir Kuk gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića gdje je komentirao potres magnitude 3,4 koji je u srijedu pogodio Rijeku.
“Nije to bio neki jaki potres. Na cijelom području Hrvatske imamo manju seizmičku aktivnost u posljednje vrijeme”, kazao je Kuk.
Kod nas su potresi uglavnom relativno plitki, kaže seizmolog.
“Potresi do desetak kilometara hipocentralne dubine su karakteristični za naša područja. Potres magnitude 3 i oko 3 ne oslobađa previše energije da bi činio ikakve štete. U užem epicentralnom području se osjeti malo jače. Kvarnersko područje je puno bolje, jednostavno rečeno, od recimo Banovine pa ne dolazi do pojava amplifikacija – pojačavanja efekata potresa zbog lokalnih karakteristika tla”, pojašnjava.
Kuk kaže da je potres u Rijeci bio izdvojen, ali da je bilo par slabijih potresa u Sloveniji. “To područje se nadovezuje u geološkom, odnosno u seizmo-tektonskom smislu.”
U Hrvatskoj su oduvijek najaktivnija područja bila šire dubrovačko područje, južno priobalje, te širo riječko i zagrebačko područje, uz koje se svrstava i Banovina, rekao je Kuk.
Kako funkcioniraju sustavi za upozorenje na potres?
Iako već postoje napredniji sustavi koji na neki način mogu upozoriti na potres, Kuk je objasnio zašto to u Hrvatskoj ne bi funkcioniralo.
“Ti sustavi su već dulje vremena razvijeni, ali u dijelovima svijeta gdje su potresi dovoljno daleko od mjesta koje gledamo kao ugroženo, neki grad ili neko naseljeno mjesto. Mi tu imamo lošiju situaciju – nama su epicentri potresa u neposrednoj blizini gradova, pa je zapravo fizikalno onemogućeno djelovanje takvog sustava”, poručuje Kuk.
“Princip je uvijek isti – kad se potres generira negdje, val potresa uzrokuje trešnju i on putuje brzinom koja je poznata i vrlo je lako izračunati koliko vremena će trebati da od mjesta od epicentra potresa do nekog velikog naseljenog mjesta nastupi trešnja. Kod nas je, nažalost, to vrijeme prekratko”, dodaje Kuk, prenosi N1.
