Gost predstavljanja sveučilišnih profesora u ciklusu „Srijedom u sridu“ bila je izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić, predavačica na Odjelu za informacijske znanosti te u dva mandata voditeljica Centra za istraživanje glagoljaštva.
Rođena je u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu te diplomirala na Odsjeku za kroatistiku i Odsjeku za rusistiku Filozofskog fakulteta. Godine 2004. diplomirala je i knjižničarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, na dislociranom studiju u Zadru.
Godine 2013. doktorirala je na doktorskom sveučilišnom studiju Medievistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu „Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije“.
– Bila je velika promjena s Trešnjevke doći ne u Zadar, nego u Starigrad Paklenicu. Najveći strah bio mi je dolazak u sredinu u kojoj nikoga ne poznajem, no Zadar me lijepo prihvatio, pa se osjećam kao da sam odavde. Došla sam u grad koji je duboko glagoljaški, u kojem glagoljica živi i u školama i u udrugama. Netko tko se bavi glagoljicom teško može požaliti zbog toga. Dobila sam posao na sveučilištu koje zbog svoje integriranosti omogućuje interdisciplinarni rad kakav je teško ostvariti u Zagrebu. Ponekad mi je žao što se premalo koriste prednosti integriranog sveučilišta. To je ono što bi me na samu pomisao spriječilo u povratku u Zagreb – rekla je Tomić.
Kada je 2010. godine, radeći na doktoratu i usporedbi rukopisnih i tiskanih glagoljskih tekstova, istraživala mogućnosti korištenja tehnologije, napravljen je prvi softver. Kasnije je veliku ulogu imao njezin studijski boravak na Vestigia Institutu za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu u Austriji, gdje je započela suradnja s Erichom Renhartom. U Zadar je donesen konzervatorski stalak za digitalizaciju kakav se koristi u vatikanskim arhivima.
– Renhart mi je pomogao da shvatim kolika je sprega humanistike, tehnologije i knjižnice. On istražuje orijentalne rukopise i vodi zbirke starih knjiga, a suradnja s njim dala mi je nadu da jedno manje sveučilište može pospješiti istraživanja u humanističkim znanostima uz upotrebu tehnologije. Profesor je kod nas proveo cijeli semestar, zajedno organiziramo ljetne škole i konferencije. Kada imate u rukama stari rukopis, svako oštećenje je kulturocid. Još nemamo adekvatan prostor, ali digitalizirali smo mnogo glagoljskih rukopisa, pokazali ih javnosti i proveli istraživačke metode koje dalje razvijamo.
Tomić je bila voditeljica interdisciplinarnog međunarodnog projekta Digitalizacija, bibliografski opis i istraživanje tekstova pisanih glagoljicom, ćirilicom i latinicom do kraja 19. stoljeća na zadarskom i šibenskom području. Zahvaljujući dopuštenju danas pokojnog don Pavla Kere, u sklopu projekta digitalizirana je velika zbirka glagoljskih rukopisa koji su se do njegove smrti čuvali u prostoru Stalne izložbe crkvene umjetnosti, a danas su u Arhivu Zadarske nadbiskupije. Rukopisi su, s dopuštenjem ustanove, objavljeni na portalu GlagoLab.
– Od trenutka kad smo se upoznali, don Pavao ne da nam je otvorio širom vrata, nego smo tamo uselili opremu i više od dvije godine bili u njegovim prostorima. Imali smo priliku stvoriti suvremenu digitalnu zbirku, digitalizirati vodene znakove i dovesti veliki broj studenata koji su surađivali s osobom koja je razumjela te rukopise. Nažalost, više nije s nama, ali na neki mali način nastavljamo njegov rad kroz Centar za glagoljaštvo.
Tomić predaje na prijediplomskom, diplomskom i doktorskom sveučilišnom studiju na Odjelu za informacijske znanosti. (Ko)mentorica je velikog broja završnih i diplomskih radova te komentorica i mentorica doktorskih radova, osobito na temu digitalizacije i obrade stare i rijetke građe, građanske znanosti i glagoljaštva. Objavila je jednu znanstvenu knjigu koja je nagrađena nacionalnom nagradom Judita za najbolju znanstvenu studiju u području baštine za 2014. godinu te veći broj znanstvenih i stručnih članaka i poglavlja u knjigama.
