POVIJEST ZADARSKOG STRELJAŠTVA (2) Velika Marija Kalmeta; državna prvakinja u biciklizmu koja je rasturala u streljaštvu
Prvim razdobljem streljačkog športa u Zadru možemo smatrati ono od 1871. godine i utemeljenja prvog streljačkog društva pa do konca talijanske uprave u Zadru. Kao svaki početak u športu, tako i u streljaštvu, prvo je razdoblje uglavnom bilo rekreacijsko, bez većih dometa i značajnijih rezultata.
Taj je šport u svojim počecima, pa i kasnije, bio čvrsto vezan uz vojsku kojoj je bilo stalo da što više mladeži osposobi za rukovanje oružjem, kao pripremu za služenje vojne obveze i moguće ratovanje. U tom prvom razdoblju zadarska mladež nije za streljaštvo bila puno zagrijana i na pucanje, kako su ga tada nazivali, išla je jer se moralo. Zato su natjecanja u gađanju održavana redovito nedjeljom i praznicima i nisu bila česta pa o nekim značajnijim rezultatima streljačkog športa u Zadru možemo govoriti tek nakon okončanja Drugog svjetskog rata, odnosno, tek utemeljenjem Streljačkog društva Vlado Bagat.
Nakon Drugog svjetskog rata nije se u Zadru sa streljačkim športom odmah krenulo. Trebalo je prije grad očistiti od ruševina i osposobiti ga za kakav takav život. Godine 1948. uređeno je strelište na Punti Bajlo, ali pucalo se na njemu uglavnom neorganizirano; pojedinci i manje skupine, a pretežito vojska. Iako je već tada postojao Kotarski odbor Streljačkog saveza Hrvatske Zadar, streljački šport nije bio djelatan. Bilo je kvalitetnih strijelaca, ali nitko ih nije organizirao i oni na prvenstvu Hrvatske nisu nastupali. Tu i tamo nešto se natjecalo s vojničkom puškom M 48 i pištoljem TT. Tek 1952. utemeljena su prva društva. U Tvornici Vlado Bagat osnovan je SK Metalac i pri vojsci Prvoborac.
Karlo Vuk bolji od republičkih prvaka
Već 1953. godine bilo je 14 streljačkih družina na području Kotara Zadar s ukupno 932 člana, od kojih u Zadru 240. Te godine predsjednik kotarskog Saveza bio je Drago Strenja, a tajnik Srećko Baranić, a SK Metalac prerastao je u Streljačko društvo Vlado Bagat, koje je postalo nositelj streljačkog športa na području Kotara Zadar.
Već te godine njegovi strijelci osvojili su treće mjesto na prvenstvu Dalmacije. Godine 1954. počele su Radničke sportske igre, koje su znatno utjecale na razvoj športa – rekreacije pa tako i na napredak streljačkog športa. Bagat je već 1954. godine imao 200 članova, a te godine u Zadru je konačno održano prvo veće streljačko natjecanje. Bilo je to Prvenstvo Kotara Zadar u gađanju vojničkom puškom. Nastupila su 23 strijelca iz osam društava. Gađalo se na 200 metara udaljenosti u tzv. Titovu metu i Narodnu metu. Pobijedio je Nikola Danilović iz Bagata. Najbolji strijelci toga doba u Zadru bili su uz Danilovića Karlo Vuk, Stevo Vrkić, Zvonimir Haniš, Milan Babić, Ilija Medić, Novaković, Stojić, Đoković, Duka, Barić i drugi.
Na kotarskom prvenstvu Bagatovi strijelci bili su najbolji i u gađanju s vojničkom puškom i s pištoljem. U rujnu 1954. godine u Zadru je gostovao prvak Hrvatske, zagrebački klub Rade Končar. Na strelištu na Punti Bajlo suprotstavila mu se gradska reprezentacija pretežito sastavljena od strijelaca Bagata. Gađalo se u trostavu i to po deset strijelaca. Gosti su bili bolji s 1302:1042 kruga, ali u brzoj paljbi na jednu minutu pobijedio je Karlo Vuk. Ispalio je 11 hitaca I pogodio 51 krug. Najbolji Zagrepčanin bio je Ivan Tursan, koji je s 13 metaka pogodio 45 krugova. Bagat je stalno gostovao po mjestima zadarskog otare I tako inicirao osnivanje novih društava.
Marija bolja od muškaraca
U njegovim redovima u to doba gađala je jedna izvrsna streljačica, pravi fenomen i među muškarcima. Bila je to Marija Kalmeta. Ona.je bila toliko dobra, da je, primjerice, te godine za gostovanja Bagata u Gospiću s malokalibarskom puškom pobijedila sve muškarce. Od mogućih 300 krugova pogodila je 210, što je u ono doba, za čistu amaterku, kojoj je streljaštvo bilo samo usputni šport (a prvi biciklizam u kojem je bila državna prvakinja), bio zaista veliki rezultat.
No, u to vrijeme početaka streljačkog športa na zadarskom području bilo je puno organizacijskih propusta pa se čak dogodilo da zbog toga Marija Kalmeta nije nastupila na državnom prvenstvu, iako je ostvarila rezultat s kojim je to pravo stekla. Kotarski streljački odbor zaboravio ju je prijaviti, a samo je on imao to pravo i dužnost. Na uzvratu Radi Končaru u Zagrebu, Bagat je bio potpuno ravnopravan i izgubio je vrlo tijesno, a čak je Karlo Vuk s 211 krugova pobijedio u trostavu. S odličnim rezultatima nastavila je i Marija Kalmeta, koja je 1956. godine (za nju posljednje natjecateljske, jer se zatim povukla), u meču s Obrovčanima uspjela s deset hitaca s malokalibarskom puškom pogoditi 82 kruga, a što je za samo jedan krug bilo slabije od republičkog rekorda.
