OKRUGLI STOL SVEUČILIŠTA O darovitoj djeci i izazovima u otkrivanju i realizaciji njihovih punih potencijala

U povodu obilježavanja Dana grada Zadra Odjel za pedagogiju Sveučilišta u Zadru u Kneževoj palači održao je okrugli stol „Darovitost u sustavu redovne škole – stanje i perspektive”. O darovitoj djeci i izazovima u otkrivanju i realizaciji njihovih punih potencijala govorili su pročelnica Odjela za pedagogiju izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić, prof. dr. sc. Rozana Petani i izv. prof. dr. sc. Jasmina Vrkić Dimić s Odjela za pedagogiju, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Magaš, Iva Slačanac iz Centra za uočavanje i rad s darovitima Zadar te Lucija Katalinić iz Odsjeka za kvalitetu obrazovanja u Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije, uime Sveučilišta u Zadru, rektora prof. dr. sc. Josipa Faričića i uprave, sudionike je pozdravio prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.

– Od najranijih škola do današnjeg modernog Sveučilišta, naš grad prepoznaje značaj ulaganja u obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala. Danas, kada govorimo o darovitosti u školskom sustavu, nastavljamo tu tradiciju i otvaramo vrata budućim generacijama da ostvare svoj puni potencijal. Zahvaljujem organizatorima, predavačima i sudionicima što svojim znanjem i iskustvom pridonose raspravi o ovoj važnoj temi. Siguran sam da će zaključci okruglog stola donijeti nove uvide i smjernice koje će unaprijediti naš obrazovni sustav i osigurati podršku darovitim učenicima, rekao je Penezić. Okrugli stol bio je usmjeren na znanstveni i praktični kontekst u radu s darovitom djecom i učenicima s ciljem naglašavanja dobrobiti djeteta i učenika, kao i kvalitetnog procesa stjecanja potrebnih kompetencija za školovanje, život i rad.

– Uloga ključnih dionika u sagledavanju darovitosti kod učenika kao koncepta inkluzivne pedagogije, polazi od pretpostavke da svako dijete ima pravo na različitost te da mi kao stručnjaci na različitost gledamo kao na poticaj za rad. Postojeće resurse, kako kadrovske, tako i organizacijske i programske, koristimo bez marginaliziranja učenika koji su prosječni. U nastojanju realiziranja inkluzivnog koncepta kroz rad s darovitim učenicima, škole postaju mjesta koja imaju zadatak osigurati svim učenicima primjerenu podršku u postupku stjecanja potrebnih kompetencija za daljnje školovanje, uvažavajući harmonijski, emocionalni i socijalni razvoj učenika te kvalitetnu suradnju istih sa svojim vršnjacima, ističe izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić.

Osiguranje podrške darovitim učenicima na emocionalnom, socijalnom i intelektualnom polju postaje zadaća svih sudionika procesa odgoja i obrazovanja, unutar odgojno-obrazovne institucije i izvan.

 – Rasti i učiti zajedno, socijalno i emocionalno razvijati se i graditi učenikovu osobnost znači prihvaćati i spoznavati različitosti. Sustav odgoja i obrazovanja prepoznaje ulogu i značaj kvalitetnog rada s darovitom djecom i učenicima te ulogu i značaj kvalitetnog odgovora odgojno-obrazovnih ustanova na izazove u okviru svakodnevne školske prakse. Naglasak je posebno usmjeren na kvalitetnu umreženost nadležnih tijela i institucija na lokanoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Tek tada možemo dati kvalitetan odgovor na izazove rada s darovitom djecom i učenicima. Iskoristimo kod djece kapacitete koje imaju, ne kažnjavajući ih zbog onih znanja koje ne posjeduju u određenom trenutku, poručila je Karamatić Brčić.