Na jučerašnji dan započela je opsada Zadra u Četvrtom križarskom ratu. Venecija je iskoristila to što joj križari nisu mogli isplatiti sav novac koji joj je obećan ako izgradi flotu, pa je sugerirala da osvoje konkurentski grad Zadar i tako vrate dug Mletačkoj Republici. Grad je pao nakon dva tjedna, a papa Inocent III. prijetio je ekskomunikacijom.
Novi križarski pohod
Početkom 13. stoljeća već je bilo puno govora o potrebi za novim pohodom na Svetu Zemlju. Novi papa Inocent III. smatrao je da muslimane treba udaljiti od najvažnije regije na svijetu, pa se osobno bacio na posao da pronađe plemiće koji bi predvodili novi rat. Tražio ih je po cijeloj Europi, a plan je bio da Venecija izgradi flotu za križare.
35.000 ljudi trebalo je stići u Veneciju tog proljeća kako bi započelo dugo putovanje. Međutim, kada su križari skupili dukate te tome dodali papinu donaciju, cijena i dalje nije bila dosegnuta. Uspjeli su platiti oko 50.000 dukata, a cijena je bila 91.000. Nastala je vrlo neugodna situacija jer su Mlečani obustavili velike trgovačke projekte i zatvorili neke od svojih luka kako bi križarima izgradili flotu na vrijeme…
Kako platiti?
Venecija je onda odlučila sugerirati križarima da osvoje Zadar, koji se postavio kao konkurentski grad u to vrijeme, tražeći pokroviteljstvo od ugarskog kralja te samog Pape u Rimu. Kad je među križare stigla vijest da bi mogli ići osvojiti kršćanski grad samo da plate putovanje, reakcije su bile pomiješane.
Jedan dio smatrao je to apsolutno nedopustivim jer je poanta cijelog ratovanja bila ubijanje muslimana, a ne kršćana, dok je drugi dio to smatrao nuždom. Venecija je očekivala da joj se dug isplati, a alternative nije bilo.
Papa je bio bijesan. Njegov politički plan sakriven pod argumentom vjere nije se sprovodilo kako je on htio. Javno je osudio Veneciju, ekskomunicirao cijelu vojsku te nagovijestio osvetu za Zadar premda ona nikada nije stigla.
Četvrti križarski rat bez ijednog ubijenog muslimana
Križari su nakon pljačke napustili grad i otišli na istok. Iduće godine napali su još jedan kršćanski grad, ovoga puta Carigrad. Opsada nije uspjela, križari su se povukli te pokušali ponovo iduće godine. Grad je tada pao.
Bila je to kulminacija Četvrtog križarskog rata. Vojska koja se zaklela Papi da odlazi u sveti rat protiv nevjernika do muslimanskih područja nikada nije ni došla. Većina križara iz Četvrtog rata stigla je samo do Carigrada, gdje se i zadržala nakon osnivanja Latinskog Carstva – križarske države koja je postojala pola stoljeća dok bizantski carevi nisu ponovo preuzeli vlast u Carigradu, piše Index.