CIKLONA, ANTICIKLONA, FRONTA OVA ONA… DA, BAŠ! Hm, jesmo li u studenom, ili je vani – lipanj, rujan… ‘Ko to more platit’- Zadar!

Kako ono čitamo, slušamo, gledamo: široka ciklona, prostrana anticiklona, topla i hladna zračna masa, fronta ova ona…

Klimatska promjena, velika, razorna, eno Španjolska. A evo vam onda i Zadar.

Hm, jesmo li u studenom, ili je vani – lipanj, rujan…

Premda je svijetli dio dana sve kraći, temperature zraka rastu iz dana u dan. Eto, nakon što je u nedjelju nekim mjestima novi temperaturni rekord za studeni izmaknuo za 1°C, ponedjeljak je na mnogim lokacijama RH donio opet skoro pa rekordno visoke temperature za aktualni mjesec koji bi nazivom trebao biti- hladan. A tek kažu kakav nas čeka utorak! Ili- srijeda.

U Dalmaciji se u rano poslijepodne temperatura popela čak na debelo poskočila na preko 25-26, najviša je prije koju jesen bila 27.7. Identično je u cijeloj zemlji, pa naravno iznimka nije ni Donatov grad.

Niste ništa primjetili, je’l da? E, pa…

Uvod teksta nije napisan ni 3. niti 4.11.2024. nego- pazite sada -prije ravno 9 godina! Netko bi rekao i dodao- a tako nam nažalost i izgleda- davne, daleke, predpandemijske 2015. Eh, da!

No, dobro, što o tekućem mjesecu kaže pučka meteo-prognoza? Nudimo niz zanimljivih zapažanja u idućih dvadesetak redaka…

-Ak’ je na Lenartovo dežđ, svinja ne spi na suhom listju.

(sv. Leonard 6.11. vlažno vrijeme)

-Sveti Mrata, snijeg na vrata.

(sv. Martin 11.11.)

-Elizabeta na bijelom konju dođe.

(17.11.)

-Gospe od Kaštela, snijeg do maštela.

(21.11.)

-Sveti Klimente koji kopa od mora fundamente.

(sv. Klement 23.11. Moguća olujna juga i valovito more koje može razarati i građevine na obali.)

-Sveta Kata, snijeg na vrata.

(sv. Katarina Aleksandrijska 25.11.)

-Sveta Kata, obilata vrata.

-Sveta Kate prigna ognju gnjate.

(gnjati je dio noge ispod koljena)

-Sveta Katarina belog konja jaše.

-Sneg na Jendraša veliku škodu nanaša.

(sv. Andrija 30.11.)

-Sveti Jadre, bile brade.

-Sveti Andrija dijeli kabanice.

-Svi sveti mrzli dan, Božić u ledu okovan.

(1.11., 25.12.)

-Ako Sve svete kiša namaka, debeo snijeg nas čeka.

-Sunčani Svi sveti, obilje žira i žita ljeti.

-Koliko Lenard ima snijega u planini, toliko ga Božić ima u dolini.

(6.11. Snijeg u planini padne prije nego u gorju.)

-Ako je Martin oblačan ili maglen, doći će zima blaga kao jesen.

(11.11.)

-Ako Martin oblake preganja, nestalnu zimu pripravlja.

-Ako je Sveti Martin suh, bo po zimi rasel kruh.

(Povoljna zima za poljske usjeve.)

-Ako na Martinje guska po ledu plazi, tada za Božić po blatu gazi.

(Studeno vrijeme za sv. Martina navješćuje topao Božić).

-Cecilije grmljenje, dobre ljetine znamenje.

(22.11.)

-Kakvo vrijeme Ivan ima, takva bude zima.

(sv. Ivan od Križa 24.11.)

-Konrad veljaču najavljuje.

(26.11. Jer sv. Katarina 25.11. najavljuje siječanj, a sv. Konrad slijedi za njom.)

-Na Andrašovo jug, Drava i Mura skup.

(sv. Andrija 30.11. Toplo vrijeme s južnim vjetrom slijedit će jaka hladnoća koja će zalediti Dravu i Muru i tako će se moći pješice prelaziti s jedne na drugu.)

Inače, ukoliko niste znali, ime mjeseca označava niske temperature koje njime započinju, a vlastito je hrvatskom jeziku. Stariji hrvatski nazivi ovog mjeseca u pojedinim krajevima bili su: vsesvetčak (po blagdanu Svih svetih, 1. studenog), veternjak, zmiščak.

Latinsko ime mjeseca november dolazi od riječi novem (deveti), jer je bio deveti mjesec Rimskog kalendara.

Za malo zaboravismo, a di nećemo na ‘ludim fibrama’. Bablje ljeto, sunčave zrake, i ‘ko to more platit’ vrijeme i podneblje oko sebe koristili su na otvorenom izvan vlastitih poreznih i neporeznih nekretnina – u laganini šetnji, điravanju, dokolici, ćakuli, malom i velikom ‘makjatu’, na Forumu, Trgu, Kalelargi, poneki i na plaži, naši sugrađanke i sugrađani, i neka…

Notirao okom, objektivom i slikom Arif Sitnica. (PL)