Analiza: Cijene stanova brutalno rastu. Prosječan Hrvat može priuštiti 39 kvadrata…

Cijene nekretnina nezaustavljivo rastu. Istraživanja pokazuju da 66.3 posto kućanstava teško podmiruje osnovne životne troškove. Gore od nas prolaze samo Grci, Bugari i Rumunji, pokazuje analiza kompare.hr. U nastavku prenosimo njihovu analizu u cijelosti.

Astronomske cijene nekretnina – Istra i Kvarner najskuplji…
Dok cijene nekretnina nezaustavljivo rastu, Hrvati sve teže prate visoke troškove života. Istraživanja pokazuju da 66.3% kućanstava teško podmiruje osnovne životne troškove. Gore od nas prolaze samo Grci, Bugari i Rumunji.

Poskupljenja osjetimo u svim aspektima života – od prehrambenih proizvoda do troškova stanovanja. Cijene nekretnina odavno paraju oblake, a u nekim županijama skočile su i do 12%. Ovakve prilike posebno pogađaju mlade, koji u prosjeku ostaju u roditeljskom domu do 33.4 godine. Vlada Republike Hrvatske, kaže, ima rješenje, prenosi Index.

Istra i Kvarner prednjače po visini troškova stambenog prostora. U Istarskoj županiji kvadrat stana doseže cijenu od 3517 eura. Porast je to od 7.1% u odnosu na prethodnu godinu. Primorsko-goranska županija slijedi s cijenom od 3500 eura po kvadratu, što je najveći postotni rast -12%.

Na jugu Hrvatske situacija je slična – prosječna cijena kvadrata u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosi 3490 eura, dok je u Zadarskoj 3390 eura. Ni glavni grad nije iznimka – u Zagrebu prosječna cijena kvadrata stana iznosi 3071 euro.

Može li si prosječni Hrvat priuštiti svoju nekretninu?
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1324 eura. Ilustriramo kupnju stana na primjeru grada Zagreba. Osoba s prosječnom neto hrvatskom plaćom ima maksimalnu kreditnu sposobnost od 570 eura. Uz kamatnu stopu 4% i rok otplate 30 godina može ugovoriti kredit u iznosu od 119.000 eura. S takvim kreditom mogla bi si priuštiti stan u Zagrebu veličine otprilike 39 m².

“Mladi u Hrvatskoj suočavaju se s ozbiljnim financijskim izazovima pri kupnji nekretnine, prvenstveno zbog visokih cijena kvadrata. Banke često zahtijevaju vlastito učešće od 10- 20%, što predstavlja dodatnu prepreku. Uz to, rast kamatnih stopa u posljednjih godinu i pol znatno je poskupio kredite. To je dodatno smanjilo pristupačnost stambenih rješenja za mlade generacije”, kaže Yetunde Kristina Škorić, voditeljica kreditnog poslovanja u kompareu.hr.

Hrvatska jedna od najnepristupačnijih zemalja za najam…
U sklopu projekta Europske promatračke mreže za teritorijalni razvoj i koheziju (ESPON) provedeno je istraživanje o priuštivosti stanovanja na području Europske unije. Preliminarni rezultati pokazuju da je Hrvatska jedna od najnepristupačnijih zemalja za najam stambenih nekretnina.

Prema rezultatima, za najam nekretnine od 100 m² u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko- dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji potrebno je izdvojiti više od dva prosječna mjesečna dohotka.

U Istarskoj, Osječko-baranjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj troškovi najma kreću se između jednog i dva prosječna mjesečna dohotka. U Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji potrebno je izdvojiti između 70 i 80% prosječnog mjesečnog dohotka

Što je dovelo do ovakvog tržišta nekretnina?
Hrvati ulaganje u nekretnine vide kao oblik štednje. Više od 40% stambenog fonda u RH ne služi za stanovanje. Tu prednjači Ličko-senjska županija unutar koje 51% stanova ne služi za stanovanje. Slijede je Zadarska s 43.1% te Istarska županija s 42%. Osim što turizam smanjuje stambeni fond, velik utjecaj imaju i strani kupci. Strani investitori kupnju uglavnom financiraju gotovim novcem. To je ujedno i jedan od razloga što su gotovinske transakcije zastupljene u čak 55% kupnji nekretnina u RH.

Uz veću potražnju od ponude, ove astronomske cijene posljedica su i energetske krize te povećanih cijena građevinskog materijala.