Zadarska županija domaćin je 29. jesenskog poslovnog sastanka Hrvatske mreže zdravih gradova (HMZG) koji se održava u Zadru.
Središnja tema dvodnevnog skupa je Zdravlje i socijalno blagostanje – dostupnost zdravstvene zaštite. Jesenski sastanak zaštitni je znak i iznimno važan za HMZG jer okuplja koordinatore i članove Mreže. Uz redovita izvješća o provedenim aktivnostima i planovima za sljedeću godinu, na sastancima se prikazuju i modeli dobre prakse.
O početcima i nastanku “Tima za zdravlje” Zadarske županije kao primjeru dobre prakse govorila je predsjednica HMZG-a Selma Šogorić.
– Tim je osnovan 2007. godine i krenuo je odlično. Bila je to jedna homogena skupina ljudi sjajno ekipirana. U početku su održavani brojni sastanci i koordinacije kako bi se dobila slika prioriteta zdravstvenih potreba i ciljeva u županiji. Kada smo definirali prioritete u zdravstvu i plan, nedostajala nam je još jedino implementacija. Poseban izazov je bio predočiti naše planove u praksu. Jedan od prioriteta Zadarske županije bio je i povećanje tjelesne aktivnosti građana. Zadarski “Tim za zdravlje” tu se odlično dosjetio organizacije sada već tradicionalne biciklijade “Od Branimira do Branimira”, istaknula je Šogorić dodajući kako su upravo županijsku biciklijadu drugim gradovima i županijama isticali kao primjer dobre prakse i provođenja zacrtanih prioriteta u djelo.
Sastanku HMZG-a nazočili su i Marko Kolega – pročelnik UO za zdravstvo Zadarske županije, Josip Vidov – pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku, Benito Pucar – ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zadar te brojni drugi.
– U modernim vremenima koje ima pomalo iskrivljene vrijednosti nekako po strani stavljamo zdravlje i zdravstvenu zaštitu. Problemi s kojima se suočavamo, ne samo mi već i drugi gradovi i županije, kao što su manjak zdravstvenog kadra i velike cijene zdravstvenih usluga, nisu uvijek rješivi na mikrolokaciji. Određeni problemi se rješavaju na nacionalnoj razini, ali ipak imamo brojne primjere dobre prakse kako su neki od gradova i županija riješili zdravstvene probleme u svojoj sredini, istaknuo je pročelnik Marko Kolega.
Neke od tema prvoga dana bile su „Doprinos socijalnom blagostanju i zdravlju kroz razvoj socijalnih usluga“ o kojoj je sudionicima govorila državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustav, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa, „Izazovi dostupnosti HMP na otocima Zadarske županije“ koje je u ime Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije predstavio Luka Čurković iz ispostave Kali, o „Izazovima Istarske županije u osiguravanju dostupne zdravstvene zaštite“ govorila je pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Gordana Antić, Mislav Radoš iz savjeta za zdravlje Zadarske županije održao je prezentaciju na temu „Cjelovita skrb za dentalno zdravlje“, Jasna Tucak iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu , zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba govorila je o „Nadstandardima Grada Zagreba-uslugama bez uputnice za građane“, a Darko Roviš iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije na temu „Projekt MEDRi-One size fits all? Razlike među kvartovima u zdravstvenim potrebama grada Rijeke“. „Prvi koraci osnaživanja kadrova u zdravstvu u programu Zdravog grada Poreča“ bila je tema Tina Benčića iz Poreča.
Funkcija Hrvatske mreže zdravih gradova
Funkcija Mreže je okupljanje gradova i županija i njihovo povezivanje u Mrežu radi bolje međusobne suradnje, lakše razmjene iskustava, spoznaja, ideja i aktivnosti te međusobne podrške i praktične pomoći. Redovite godišnje aktivnosti Mreže (travanj – Sajam zdravlja, lipanj/srpanj – Motovunska ljetna škola, listopad – Poslovni sastanak mreže) okupljaju i povezuju članove, olakšavaju razmjenu iskustava, unapređuju međusobnu suradnju te omogućavaju pružanje (i dobivanje) praktične pomoći i podrške. Kroz Mrežu je hrvatskim gradovima i županijama članovima Mreže omogućena suradnja i povezivanje s drugim projektnim gradovima u Europi, drugim nacionalnim mrežama (NETWORK – Europska mreža nacionalnih mreža zdravih gradova) i Europskim uredom Svjetske zdravstvene organizacije. Gradovi i županije mogu se interesno okupljati oko pojedinih tema koje prepoznaju kao značajne u svojoj sredini te svoja iskustva razmjenjivati nacionalno i međunarodno (Multy-City Action Groups).
Status članova Mreže imaju slijedeći gradovi i županije: Crikvenica, Dubrovnik, Karlovac, Labin, Opatija, Osijek, Poreč, Pula, Rab, Rijeka, Split, Varaždin, Vinkovci, Zabok, Zadar, Zagreb, Istarska županija, Krapinsko-zagorska županija, Primorsko-goranska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Međimurska županija, Zadarska županija i Požeško-slavonska županija.
