ZADAR U TOP 3 – PORASTA Čak 114 gradova povećalo u 2023. izdvajanje za obrazovanje, evo i koji su bili najizdašniji među njima…

Pazin, Poreč i Čakovec, gradovi su s najvećim izdvajanjem u obrazovanje s obzirom na broj svojih stanovnika. Uz to, Čakovec, ispred Slavonskog Broda i Garešnice, prednjači i postotkom ulaganja u obrazovanje iz vlastitih Proračuna. Kako je pokazala naša najnovija analiza za 2023. temeljena na podacima FINA-e o izvršenju gradskih proračuna, prema trendu povećanja izdvajanja u nominalnom iznosu ističu se Split, Rijeka i Zadar, a po postotnom porastu ulaganja u obrazovanje u odnosu na godinu ranije, dakle 2022., nacionalni poredak predvode Čazma, Grubišno Polje i Garešnica…

Da potpora obrazovanju predstavlja i istoznačnicu potpori gospodarskom razvoju, polako, ali sigurno, shvaća sve više lokalnih zajednica, pa smo možda kao nikada, naročito u proteklih 12 mjeseci, svjedočili i bili obasuti vijestima i izvještajima u kojima su nas iz gradskih ureda uredno informirali o provedbi na tom polju niza raznovrsnih mjera, programa i projekata. Redali su se i redaju u tek nedavno startalom novom pedagoškom i akademskom razdoblju obavijesti o podršci kada je u pitanju financijska pomoć vrtićancima, školarcima i studentima, naravno i njihovim roditeljima, za produženi boravak, besplatnu školsku užinu, osiguranje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju, stipendije po raznim kategorijama, nabavku udžbenika i radnih materijala, sufinanciran i subvencioniran prijevoz učenika i studenata… Tu su i potpore vrtićima i školama u njihovim nestandardnim aktivnostima, poput robotike, izleta, sportskih ili kulturnih događanja, nagrada za đačku izvrsnost i postignuća polaznicima i mentorima, ali i značajni kapitalni infrastrukturni zahvati izgradnje, energetske obnove, dogradnje i tehničke opremljenosti vrtića, školskih zgrada i dvorana.

U 2023. tako je ukupno 114 gradova povećalo izdvajanje za obrazovanje u odnosu na godinu ranije, što je njih 9 više nego u 2022. a čak 27 nego u 2021.  Manje nego li u prethodnoj godini za obrazovni sustav je izdvojilo tek 14 hrvatskih gradova. Prostora za napredak uvijek ima, ali itekako optimistično zvuči činjenica da su u skoro 90 posto njih povećana ulaganja u ovu granu javnog dobra.

NPOO kao dobra potpora i poticaj…

Nacionalni plan oporavka i otpornosti, uz nacionalna sredstva, okvir je kroz koji RH realizira postavljeni cilj da nove mlade generacije kao preduvjet budućnosti i svakog napretka društva budu adekvatno obrazovane i konkuriraju na tržištima rada u zemlji, Europi, ali i svijetu, a Hrvatska se trenutno nalazi u velikom investicijskom ciklusu ulaganja u obrazovni sustav od čak 2,7 milijarde eura. Nikada do sada u povijesti nismo imali na raspolaganju za to područje – od vrtića do znanstvenih instituta- toliko sredstava. Iz Vlade nerijetko ističu datu si zadaću da do 2030. svako hrvatsko dijete, živjelo u najmanjem selu ili Zagrebu ima zajamčeno mjesto u vrtiću, no i da do 2027. godine u svim školama- uz pripadajuću sportsku dvoranu i vanjska igrališta- imamo jednosmjensku nastavu, koja će dijelom biti cjelodnevna. Podsjetimo kako je u obrazovnim sustavima zapadnih zemalja u potpunosti iščezao koncept turnusa. Djeca dođu ujutro u školu i borave tamo sa svojim učiteljima i nizom dodatnih aktivnosti, sigurna su i imaju vremena raditi svoje zadaće i stjecati dodatna znanja. Ulaganja su značajno povećana, za tri zadnja poziva s raspoloživih oko milijardu i 120 milijuna eura najavljeno je ulaganje u 1030 školskih objekata, a za blizu 400 sportskih dvorana odvojit će se 430 milijuna eura. Kroz prethodna dva poziva samo u dječje vrtiće je uloženo 530 milijuna eura, 500 ih je već izgrađeno, dograđeno i opremljeno različitim drugim intervencijama, a cilj je u 2025. još 45 tisuća mjesta u vrtićima. Malo po malo, uza sva uobičajena razilaženja i usaglašavanja, unaprijeđuje se ipak i status učitelja, nastavnog osoblja i profesora, kroz socijalni dijalog i partnerstvo sa sindikatima.

Konsolidirani podaci o izvršenju gradskih proračuna pokazuju, tako, da su prošle godine za obrazovanje preko 50 posto svog proračuna izdvojila tri grada:  Čakovec- 54,86 posto, Slavonski Brod- 51,78 posto i Garešnica – 50,92 posto udjela. Pazin je četvrti s 49,93 posto, a iza su se u Top 10 smjestili: Križevci, Koprivnica, Kutina, Vukovar, Virovitica i Vinkovci, u rasponu od 46,75 do 42,88 posto proračunskog izdvajanja. Udio ulaganja između 10 i 50 posto vezan je uz 107 gradova, dok je izdvajanje u obrazovanje s udjelom ispod 10 posto evidentiralo 19 naših gradova.

Promatrajući, pak, trend, u odnosu na godinu ranije sredstva za obrazovanje je daleko najviše povećao- Split + 13.331. 557 eura (63.064.957 -76.396.514 eura), potom Rijeka +7.843.728, i još jedan priobalni centar- Zadar +6.146.970 eura… Na portalu Gradonačelnik.hr možete pronaći daleko više brojki, podataka i tablica.