Gost „Srijedom u sridu”, tradicionalnog predstavljanja znanstvenika Sveučilišta u Zadru, bio je izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos, voditelj diplomskog studija Mediteranska poljoprivreda, kojeg zajednički izvode Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište u Zadru.
Dr. sc. Tomislav Kos završio je 2004. godine diplomski studij zaštite bilja na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorski rad obranio je 2011, a u znanstveno nastavno zvanje docenta i izvanrednog profesora izabran je na Sveučilištu u Zadru pri Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu. Znanstveni interes su mu sustavi i mjere suzbijanja štetnih organizama i primjena novih (digitalnih) tehnologija u agronomiji. Mentor, suradnik i voditelj je pri instituciji više znanstvenih i znanstveno stručnih radova i projekata od kojih su mnogi u domeni transfera tehnologije temeljenih na metodama „participativnog” istraživanja sa sudjelovanjem proizvođača.
– Moj prvi projekt bio je pod okriljem FAO, o širenju štetnika kukuruza. Tu sam stekao priliku vidjeti kako se približiti poljoprivrednom proizvođaču, čija se znanja temelje na stečenom iskustvu. Na nas koji se bavimo tim područjem nije se gledalo previše ozbiljno, ali kroz vrijeme se pokazalo suprotno, da je u agrarnom sustavu ključan čovjek koji donosi odluke. Kako pristupiti čovjeku da vas prihvati, a nema temeljna znanja o agrosustavu? Znanja koja sam tada dobio sam nadograđivao i to je obilježilo moju karijeru, rekao je Kos.
Ukazao je na izazove u proizvodnji hrane, čega su sve svjesniji i sami poljoprivrednici jer i oni, kazao je, počinju shvaćati da „gubimo tlo pod nogama”.
– Nas određuje zajednička agrarna politika, koja je temelj EU, zajednička je svim zemljama i čini više od 50 posto proračuna. Nije dobro što tu politiku ne prepoznaju ni proizvođači ni potrošači, a niti mediji. Potrošač je razočaran jer želi veliku kvalitetu za malu cijenu, ali da bi ju dobio mora imati proizvođača koji mora manje proizvoditi da bi se taj krug zatvorio. Ono što vidim je kao perspektivu je educirati potrošače o zajedničkoj politici. Ona stoji na tri stupa, ruralnom razvoju, ekonomskoj održivosti odnosno otpornosti te biološkoj raznolikosti. Proizvođač mora razumjeti sva tri stupa da bi preživio na selu i da bi mu dohodak bio zagarantiran. Kada nema dovoljno znanja nastoji iz toga pobjeći. Struka radi da se taj tronožac uspostavi, ali bilo bi korisno kad bi potrošači to razumjeli, jer bi svojim odabirom određene hrane pomogli da taj proces bude lakši proizvođaču, istaknuo je Kos.
Govorio je i o zamjeni štetnih preparata okolišu prihvatljivim rješenjima. Ona nisu čudotvorna i ne donose brza rješenja pa je nužno imati stručne osobe koje će taj proces voditi.
– Kad je Europa izašla iz Drugog svjetskog rata bio je izazov bio napraviti dovoljno hrane uz mjere koje su brze i učinkovite, bez obzira kakav je utjecaj na okoliš. Takve proizvodnje poljoprivrednici se teško oslobađaju i puno teže odbacuju navike kada smo došli do okolišu prihvatljivih metoda. Nije sve tako učinkovito, nije jednostavno primijeniti i ne djeluje sve jako brzo. Treba puno znanja da to profunkcionira i očekujemo od nove generacije stručnjaka, koju obrazujemo i na našem Sveučilištu, da preuzme odgovornost.
Kos je poznat po svojoj otvorenosti medijima, posebice u pitanjima vezanima uz problematiku agronomije, štetnih i invazivnih vrsta, klimatskih promjena. Stalno popularizira provedbu istraživanja na projektima LIFE (Microfighter), EFRR (SAN) i HRZZ (MEDITERATRI), kao i zajednički diplomski studij s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu „Mediteranska poljoprivreda”. Nedavno je dobio priznanje Društva agrarnih novinara Hrvatske „Komunikator godine 2024.”, koje mu je uručeno na konferenciji Agrorocks 2024 u Osijeku.
– Drago mi je bilo primiti priznanje jer je došlo od Društva agrarnih novinara Hrvatske, koje je dio Europske mreže agrarnih novinara. To udruženje ima veliku mrežu i puno redakcija s potrebnim znanjima za praćenje implementacije zajedničke agrarne politike EU. Nagrada se piše meni, ali vjerujem da je to jednako priznanje našem Odjelu, Sveučilištu i gradu Zadru, koji je pokazao da nisu samo Zagreb i Osijek ti koji imaju nešto reći o poljoprivredi. Nemamo jaku infrastrukturu, ali imamo snažan istraživački tim i grupiramo se u bitnim istraživanjima.
