Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku objavljenoj u utorak, u odnosu na rujan 2023. godine u prosjeku bile veće za 1,6 posto, dok su u odnosu na kolovoz u prosjeku veće za 0,3 posto, piše N1.
Tako je nastavljen trend smanjenja međugodišnje stope inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena, koji je neprekinut od rujna 2023. godine.
“To je potpuno u skladu s očekivanjima”, ocijenio je Nestić te dodao: “Inflacija postaje sve manji problem i dovedena je do razina koje su skoro pa zadovoljavajuće. Reagirala je i Europska središnja banka sa spuštanjem kamatnih stopa. Vraćamo se u normalnu situaciju.”
No, cijene hrane su još uvijek na godišnjoj razini rasle. Zašto se to događa?
“Cijene hrane počinju od globalnog fenomena pa s obzirom da se ništa nije mijenjalo u poreznom sustavu, to je europski trend. Hrvatska ima nešto višu inflaciju jer ima veći gospodarski rast”, kazao je pa dodao: “Ako tome dodamo i nedavni rast plaća u javnom sektoru, stvara se masa potražnje, platežna moć je veća i naravno da u takvim situacijama trgovci malo po malo pipaju koliko visoko mogu ići.”
Plaće su pobijedile inflaciju
“Mi smo u jednom trenutku imali izrazito visoku, dvoznamenkastu inflaciju. U jednom trenutku je i pojela plaće, međutim, vraćamo se u normalu.
Plaće su bez dvojbi bitno veće nego u pred inflacijsko doba. Plaće su pobijedile inflaciju”, istaknuo je stručnjak.
Iznio je i podatak da su mirovine, što zbog usklađivanja, što zbog drugih mjera, rasle otprilike 46%, jako blizu rastu plaća u javnom sektoru: “One su gotovo identične rasle kao ukupne prosječne plaće.”
Porezna reforma
Unutar porezne reforme ima dijelova koji se tiču plaća. U nekim gradovima u kojima će biti snižene maksimalne porezne stope bi trebalo doći do rasta plaća.
“Po svemu sudeći, ovo neće donijeti veću promjenu u oporezivanju plaća. Ne znamo kako će se gradovi postaviti, međutim, njima se snižava gornji raspon tako da ne očekujem veliku promjenu. Možda prvih par mjeseci primjene se koji euro osjeti, ali ne očekujem puno više”, objasnio je Nestić.
“Hrvatska puno oporezuje potrošnju. PDV je visok, a relativno malo, u usporedbi s drugim zemljama, oporezuje dohotke i imovinu. Ovo bi mogao biti strateški potez prema većem oporezivanju dohotka i imovine i smanjivanja poreza na potrošnju.”
Hoće li veće oporezivanje kratkoročnog najma dovesti do aktivacije tržišta nekretnina na način koji će dovesti do priuštivog stanovanja?
“Po svemu što se zna, kratkoročni najam će doći pod veći porezni udar. Sigurno će se dio objekata maknuti s tržišta, ali pitanje je što će se dogoditi s ponudom stanova. Trebalo bi se dogoditi nešto pozitivno”, smatra Nestić te dodaje: “Granice poreza koje se spominju su od 0,6 do 8. Čak i ako uzmete najveću vrijednost od 8 eura, ako imate stan od 50 kvadrata, to je 400 eura godišnje poreza. Pitanje je hoćete li taj stan zbog 400 eura netko prodati ili dati u najam.”