Nastavlja se potraga za nestalima u katastrofalnim poplavama u BiH, spasioci ruševine kopaju golim rukama…

Teško je stanje u poplavljenim područjima na sjeveru Hercegovine i u središnjoj Bosni, najmanje 21 osoba izgubila je život u poplavama, a najmanje 16 osoba  trenutačno se vodi nestalima nakon što je potvrđeno kako ih je isto toliko smrtno stradalo samo na području Jablanice (BiH).

Središta više gradova u sjevernome dijelu Hercegovine i središnjem dijelu Bosne jučer su bila poptuno poplavljena. Gradovi su odsječeni, brojne kuće su srušene. Promet još nije uspostavljen na mnogim dionicama.

Padaline na području općina Jablanica, Konjic, Kiseljak, Fojnica i Kreševo ​​uzrokovale su velike probleme stanovnicima tih općina u Bosni i Hercegovini. “Zbog velikih bujica i odrona ugrožena je velika populacija, uz informacije da ima žrtava kao i veliki broj povrijeđenih i nestalih”, priopćeno je iz Federalne uprave civilne zaštite BiH.

Spasioci su u subotu ujutro započeli potragu za nestalima u selo Donja Jablanica u sjevernom dijelu Hercegovine koje je zatrpano golemim nanosima kamena, pijeska i mulja u katastrofalnim poplavama koje su dan ranije pogodile Bosnu i Hercegovinu. Pripadnici Civilne zaštite, vatrogasaca, Gorske službe spašavanja i drugih službi pokušavaju doprijeti do kuća za koje se strahuje da kriju najveći broj nestalih u poplavama i odronima koje su u noći na petak pogodile općine Jablanicu i Konjic, te još nekoliko srednjobosanskih općina.

Pretražuje se i Neretva budući je bilo dojava da su bujice odnijele najmanje jednoga muškarca prema toj rijeci.

Načelnik Jablanice Damir Šabanović kaže da je angažiran veliki broj spasilaca i građevinskih strojeva.

„Dajemo maksimum napora da pomognemo svima, da spasimo ljude i objekte“, rekao je on, prenosi N1.

Prema posljednjim podacima pronađeno je 16 tijela nastradalih, dok mediji javljaju i o 17-om pronađenom na području Jablanice, koji su žrtve poplava i odrona kamenja. Službeno je prijavljen nestanak 12 osoba u Donjoj Jablanici, dok mediji navode kako se radi o više desetina slučajeva.

Tomislav Novosel iz Centra za obranu od poplava Hrvatskih voda, gostovao je u Novom danu kod Mašenke Vukadinović gdje su razgovarali o katastrofalnim poplavama u BiH. Komentirao je i nabujale vodostaje Kupe, Korane i Dobre koje su zaprijetile stanovnicima Karlovca i Ogulina.

Jesu li se mogle spriječiti tragične poplave u BiH u kojima je dosad poginula 21 osoba?

“To je kombinacija obilnih padalina, prirodne nepogode i ljudskog faktora. Njihov ministar sigurnosti je najavio istragu, riječ je o navodno ilegalnom kamenolomu koji se napunio kao jezero, stvorila se prirodna brana koja je popustila.

Dogodio se lom brane, visoke brane od 20-ak metara, što je najgore. Stvara se ogroman val, velika kinetička energija, spominje se tisuću tona kamenja koje su rušile sve pred sobom i sravnile naselje”, pojašnjava Tomislav Novosel.

Bi li bi broj stradalih bio manji da se to nije dogodilo?

“Apsolutno. Možda ne bi bilo nijedne žrtve da se to nije desilo, a koliko znam to se još dogodilo usred noći.”

Koliki je ljudski faktor u svemu tome? Od betonizacije, do kamenoloma, eksploatacije prirode koje su dovele do katastrofe…

“Čovjek cijeli svoj životni vijek pokušava ukrotiti prirodu, ali kao što smo vidjeli i u zapadnoj Europi, pokaže se da je uvijek priroda jača od čovjeka. RH još uvijek nema toliko ljudskih žrtava, ali bilježimo sve veće i veće materijalne štete”, ističe.

Napominje i da nisu sve poplave u nadležnosti Hrvatskih voda, već gradova.

“Oborinska odvodnja je u nadležnosti gradova, a primjerice cestovni kanali koji mogu biti začepljeni su u nadležnosti županijskih ili gradskih cesta. Mi smo zaduženi samo za otvorene i bujične vodotoke”, pojašnjava.

“Klimatske promjene daju svoj obol. Ne postoje kanalizacijski sustavi koji mogu podnijeti toliko vode. Plivaju i nama gradovi – imali smo prije nekoliko tjedana slučaj Dubrovnika i Makarske, cijelo to priobalje nam je ugroženo. Trebalo bi graditi smislenije – ne može se svako poljoprivredno zemljište pretvoriti u građevinsko”, upozorava.

“Urbanisti, načelnici, gradonačelnici bi trebali preklopiti urbanističke planove s kartom opasnosti od poplava koju su Hrvatske vode izradile kako bi vidjele gdje su poplavne zone”, govori Novosel.

Koliko očekuje da će potrajati sanacija u BiH? Jablanica je potpuno neupotrebljiva za život.

“Direktna šteta je velika, a indirektna će biti puno veća jer ljudi koji su živjeli tamo će uvijek živjeti sa strahom”, govori. Podsjeća i na Mehanizam EU-a civilne zaštite na koji imaju pravo sve članice, ali i one koje su u procesu pristupanja kao što je to BiH.

“U petak ujutro je bilo najkritičnije u Ogulinu. Dotok Dobre bilo je 200 kubika u sekundi, što je višak od 50 kubika u sekundi i voda se podigla u kanjonu i izlila na ulice Ogulina”, pojasnio je Novosel. U suradnji s DHMZ-om, govori, sposobni su otprilike pet dana ranije predvidjeti nabujale vodostaje rijeka.

“Uvijek nas može iznenaditi količina kiše. Dobra je imala treći najveći vodostaj u 60 godina, tako da je Ogulin dobro prošao”, uvjerava on.

Što je s retencijom kod Ogulina? Nakon 2017. smo znali da će se slično događati ubuduće.

“Sve je relativno dobro prošlo s 20-ak ugroženih kuća. Spominjalo se 20-ak milijuna eura investicije, ali puno je dionika uključeno. Morate izmjestiti dalekovod što znači suradnju s HEP-om, Hrvatskim željeznicama pa za to treba vremena. Dvije od četiri faze su završene, tako da bi retencija trebala biti gotova 2025. godine”, najavljuje Novosel.

Sava i Una su – sigurne…

Na karlovačkom području je proglašeno izvanredno stanje, a situacija je slična kao u svibnju prošle godine. Kupa je dosegla 840 centimetara, 30-ak centimetara je viši vodostaj nego što su očekivali, govori Novosel i ističe da je to zbog preljeva na HE Lešće.

“Počeli su opadati vodostaji u Karlovcu, a u nedjelju će se stanje normalizirati”, predviđa Novosel i ističe da je ovo 5. po veličini vodostaj Kupe u zadnjih 100 godina.