Diljem svijeta vlada zabrinutost zbog mogućnosti napada na podvodnu internetsku infrastrukturu koja prenosi 95 posto svjetskih podataka s više od milijun kilometara kabela na morskom dnu.
Rusija je već otvoreno prijetila takvim napadom, no nakon sabotaže Sjevernog toka i europske zemlje počele su ozbiljnije shvaćati prijetnju jer su stotine tisuća kilometara podvodnih kabela trenutno bez ikakve kontrole i lako bi mogle biti oštećene ili uništene.
Amerikanci u posljednje vrijeme primjećuju više aktivnosti Rusije oko kabela na morskom dnu i zabrinuti su zbog moguće sabotaže na kritičnom dijelu svjetske internetske infrastrukture, prenosi Euronews.
Uostalom, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev je prošle godine otvoreno rekao da “Rusija nema rezervi, čak ni moralnih, prema uništavanju podvodne neprijateljske kabelske komunikacije”.
Podmorski kabeli su široki optički kabeli položeni preko morskog dna i prenose ogromne količine podataka. Trenutačno je u svijetu postavljeno 1,1 milijun kilometara takvih kabela kojima se prenosi oko 95 posto svjetskih podataka i zvuka.
Prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno
Mreža se može oštetiti na više načina. Primjerice, nanošenjem fizičke štete. Netko bi mogao vući sidro po morskom dnu i tvrditi da je to slučajan potez ribarskog broda.
Također, brodski operateri mogu isključiti sustav automatske identifikacije i oštetiti kabele bez traga. Kabele mogu oštetiti i podvodni eksplozivi ili dronovi, a napadi na kabelsku infrastrukturu mogu biti prilično jeftini za izvesti.
Iz svih se tih razloga europske zemlje trude zaštiti podvodne kabele.
Stotine tisuća kilometara kabela bez nadzora
Ako bi se napad dogodio, bilo bi teško znati je li bio namjeran jer se na morskom dnu nalaze stotine tisuća kilometara kabela bez ikakve kontrole.
Neke europske zemlje i regije osjetljivije su na internetske smetnje ako su im kabeli oštećeni. To su uglavnom otoci poput Irske, Malte i Cipra. Ujedno, napad na kabele koji povezuju vojne ili pomorske baze također je vrlo riskantan jer bi onemogućio komunikaciju tajnih podataka sustava za nadzor koji se koriste u oceanima.
Prema riječima stručnjaka, malo je vjerojatno da bi bilo koja vlada imala mogućnosti ili želju pokrenuti napad većih razmjera na kabelsku mrežu jer bi takav veći koordinirani napad nadležna tijela lakše prepoznala i time zaustavila naknadne napade.
Uredba o otvorenom moru “nejasna”
Kako odgovoriti na takve napade ovisi o njihovoj lokaciji. Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o međunarodnom pravu mora, pojedine zemlje kontroliraju područje do 38 kilometara od svoje obale. Odatle, do radijusa od 321 kilometra, tada je isključiva gospodarska zona u kojoj zemlje mogu provoditi istraživanja i upravljati prirodnim resursima.
Svaki ocean koji nije u neposrednom teritoriju ili gospodarskom pojasu neke zemlje smatra se “otvorenim morem”, gdje je regulacija “nejasna”. Velika većina kabela važnih za EU nalazi se upravo na otvorenom moru.
I dok su neke zemlje EU-a bolje su pripremljene za mogući napad od drugih, kao Francuska, Irska i Portugal, među manje spremnima je Njemačka, gdje je za nautičke prekršaje nadležna državna policija, ali ne i mornarica, što otežava adekvatan odgovor na napad.
U veljači je EU donio preporuke kojima poziva države članice da zaštite podvodne kabele od fizičkih i kibernetičkih prijetnji, prenosi N1.
