JAVNE I PRIVATNE PLAĆE Koliki je stvarni raskorak između prosječnih plaća u Hrvatskoj?

Prosječna plaća je okvirni indikator rasta standarda u nekoj državi. Razlika u njezinoj visini među državama okvirno korelira sa standardom, unatoč tome što kod procjene standarda u nekoj državi treba uzeti u obzir i visinu cijena. Ali prosječna plaća sama po sebi puno toga i prikriva, zbog toga što je u nju “ugurano” sve. Neobično visoke plaće tako imaju istu težinu kao minimalne plaće, plaće u IT sektoru kao plaće u tekstilnoj industriji, a plaće u javnom sektoru kao plaće u privatnom.

Nije tajna da su plaće u javnom sektoru Hrvatske daleko veće nego u privatnom. To djelomično proizlazi iz toga što u javnom sektoru rade obrazovaniji (liječnici, suci itd.), ali i kada se korigira za obrazovanje, staž i dob, razlika još uvijek ostaje u korist javnog sektora. Jednostavno, javni sektor je u Hrvatskoj bolje plaćen od privatnog, a podaci o prosječnoj plaći uključuju oba pa situacija izgleda bolja nego što jest.

Hrvatska država na objavljuje javno podatke o prosječnoj plaći u javnom sektoru, ali Financijska agencija (Fina) godišnje objavljuje kolike su prosječne plaće kod poduzetnika po županijama. Na temelju toga možemo vidjeti koja je razlika između prosječne plaće kod poduzetnika i ukupne prosječne plaće koja uključuje oba sektora.

Kolike su plaće kod privatnika u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj je prosječna neto plaća 2023. iznosila 1148 eura. U to su uključene sve djelatnosti, svi sektori i svi oblici vlasništva (privatno, državno, mješovito). Iste godine je prema podacima Fine prosječna neto plaća kod poduzetnika iznosila 1028 eura. To daje razliku između javnog i privatnog sektora od 120 eura, tj. plaće zaposlenih kod poduzetnika su u prosjeku za 120 manje od objavljene ukupne prosječne plaće.

Očekivano, plaće kod poduzetnika u Zagrebu su bile najveće u državi, prosječno 1175 eura neto. To je 262 eura neto veća plaća od poduzetnika u ostatku Hrvatske i čak veća od ukupne prosječne neto plaće (svi sektori) u Hrvatskoj, koja je 2023. iznosila 1148 eura.

Nje neočekivano ni da su županije s najmanjim prosječnim plaćama kod poduzetnika na istoku Hrvatske. U Virovitičko-podravskoj je 779 eura, Bjelovarsko-bilogorskoj 806 eura, Vukovarsko-srijemskoj 816 eura.

Izuzme li se Grad Zagreb, razlika između županije u kojoj je kod poduzetnika najveća prosječna neto plaća (Zagrebačka) i županije u kojoj je najmanja prosječna neto plaća poduzetnika (Virovitičko-podravska) je 263 eura. Okvirno, prosječni zaposleni kod poduzetnika u Zagrebačkoj županiji zaradi za 9 mjeseci koliko zaradi zaposleni kod poduzetnika u Virovitičko-podravskoj županiji kroz cijelu godinu

Razlika između plaće u privatnom sektoru i prosječne plaće u državi

S obzirom na to da država u Hrvatskoj ne objavljuje prosjek plaća u javnom sektoru u analizama, razlika između privatnog i javnog sektora se nužno oslanja na procjene. Relativno dobro se može procijeniti brzina rasta, uspoređujući djelatnosti koje su uglavnom u sferi privatnih poduzetnika (npr. prerađivačka industrija) s rastom plaća u djelatnostima gdje dominira država (npr. javna uprava i obrana).

Po pitanju određivanja apsolutne razlike između prosječnih plaća u privatnom sektoru i prosječnih plaća u javnom sektoru, najbolje što se može napraviti jest da se podaci Fine o plaćama kod poduzetnika po županijama usporede s ukupnim prosječnim plaćama po županijama.

Zbog same činjenice da zaposleni u javnom sektoru u Hrvatskoj čine jako velik udio zaposlenih, javni sektor “umjetno” povećava prosječnu plaću. Točnije, podatak o prosječnoj plaći u državi ne daje potpunu sliku o snazi gospodarstva jer na njih puno utječe javni sektor, tj. država.

Prosječne neto plaće kod poduzetnika su zapravo svugdje manje od ukupne prosječne plaće, upravo zbog toga što ukupni prosjek povećava javni sektor. Najveća razlika između neto plaća kod poduzetnika i ukupnih plaća je u Ličko-senjskoj županiji (-221 eura), Bjelovarsko-bilogorskoj (-220 eura) i Virovitičko-podravskoj (-219 eura).

S druge strane je najmanja razlika u Istarskoj županiji (-46 eura), Koprivničko-križevačkoj (-64 eura) i Brodsko-posavskoj (-99 eura). U Zagrebu, državnom javno-administrativnom centru u kojem se nalaze sjedišta državnih institucija, razlika je između prosječne neto plaće kod poduzetnika i ukupne prosječne plaće -169 eura.

Plaće kod privatnika su većinom rasle 2023.

Rast plaća kod poduzetnika je 2023. bio relativno jak, iako je u nekim županijama bio razočaravajući. Najviše su neto plaće rasle kod poduzetnika u Primorsko-goranskoj županiji (+218 eura), Krapinsko-zagorskoj (+217 eura) i Koprivničko-križevačkoj (+159 eura).

Zaposleni kod poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji imali su pad prosječne mjesečne neto plaće od 17 eura, Vukovarsko-srijemskoj 12 eura, a Virovitičko-podravskoj 3 eura. S obzirom na to da je inflacija 2023. iznosila 8.3 posto, svaki rast prosječne neto plaće ispod tog postotka je zabrinjavajući po pitanju standarda.

Posebno je loša situacija u županijama gdje je prosječna plaća kod poduzetnika padala, a cijene rasle. Zaposleni u tri županije s padom prosječne neto plaće kod poduzetnika i onima u kojima je rast bio manji od 8.3 posto (Varaždinska i Osječko-baranjska) su u prosjeku imali pad kupovne moći prošle godine.

Sindikati su lažima i ucjenom ostvarili velik rast plaća u javnom sektoru ove godine

Zaposlenima u javnom sektoru 2023. plaće nisu rasle sporije nego u privatnom sektoru, što je glavni argument koji su sindikati koristili da bi iskamčili veliki rast plaća ove godine. Primjerice, prosječna neto plaća je u djelatnostima Javne uprave i obrane 2022. bila 1262 eura, a 2023. 1485 eura. Rast od 18 posto uopće nije mali i zapravo je veći od rasta plaća zaposlenih kod poslodavaca u većini županija.

Ali superizborna 2024. je iskorištena da bi se javnim pritiskom ucjenjivalo državu, manipuliralo javnim mnijenjem kroz gostovanja u medijima (primarno HRT) i na kraju izborilo za astronomski rast plaća u javnom sektoru sa sasvim lažnim argumentom, a to je da su plaće u privatnom sektoru rasle puno brže i da javni sektor treba uskladiti.

Vladajućima je bilo jasno da se radi o jednostavnoj ucjeni: povećajte radikalno plaće u javnom sektoru ili ćemo prosvjedovati i srušiti vam rejting pred izbore. Ali su prihvatili koristiti lažni argument o navodnom sporom rastu plaća u javnom sektoru u odnosu na privatni, a sve to je financirao privatni sektor i radnici u privatnom sektoru, kao jedini neto uplatitelji u proračun jer su 2023. zbog rasta cijena i plaća u državni proračun uplatili puno više novca nego prijašnjih godina, prenosi Index.hr.