Cijene europske, a plaće balkanske: “Meni doslovno nije jasno kako ljudi u Hrvatskoj žive”

Ako se pita Državni zavod za statistiku, inflacija usporava. Ako se pita građane – “To je neki science fiction, izmišljotina”, kaže Mira iz Zagreba. “Imamo veće cijene nego u Njemačkoj. Imamo veće cijene nego u Austriji. To mogu reći iz prve ruke jer sam nedavno bio tamo”, poručuje Ivan.

Iz prve ruke to može reći i Maja Erpačić, Hrvatica koji živi u Njemačkoj gdje je prosječna plaća 4300 eura dok je kod nas 1300 eura. Ljetovala je na našoj obali i jedno joj nije jasno: “Meni doslovno nije jasno kako ljudi ondje preživljavaju i plaćaju namirnice, plaćaju sve što treba. Meni kao Hrvatici doslovno je žao to gledati.”, piše Dnevnik.hr.

Najskuplja im je, kažu, hrana. “Voće, povrće, meso uz to sve, a gastronomija je povukla cijene čestito”, rekao je Freddy Mess iz Njemačke.

Muško šišanje skočilo je s pet na osam eura, bečki odrezak s osam na gotovo 12 eura, a pakiranje kave od 250 grama u trgovini ćete sada platiti četiri eura. Hrvatska udruga potrošača pratila je cijene zadnje dvije godine. Od 65 proizvoda i usluga za 48 je skočila cijena. Više od 80 posto toga je poskupjelo.

“Cijene koje mi danas imamo u Hrvatskoj su dostupne samo Plenkoviću i njegovoj ekipi koja si je povećala plaće, a ostali moraju računati ako sam kupio ovo, ne mogu si kupiti ono”, kaže Ana Knežević, Hrvatska udurga za zaštitu potrošača.

Energetska kriza, rat u Ukrajini pa dvojno iskazivanje cijene pa uvođenje eura. Koliko puta smo čuli ova opravdanja za visoke cijene. I dalje nikome nije jasno zašto je rat u Ukrajini kriv za cijenu maslaca od četiri eura. “To je jednostavno prodavanje magle potrošačima. Naše cijene su europske, a plaće balkanske”, dodala je Knežević.

Turisti su se nadali balkanskim cijenama. “Skupo je, htio sam kupiti pizzu i morao sam platiti 16 eura samo za pizzu. To je preskupo”, rekao je Xavier iz Belgije, a Serhan iz Danske kaže da su očekivali niže cijene, a onda su pročitali o poskupljenjima u Hrvatskoj, prenosi N1.

Turistima je to još sve podnošljivo, ali hrvatski novčanici teško to podnose. Više od pola zaposlenih nema ni prosječnu hrvatsku plaću, a 30.000 umirovljenika ima mirovinu manju od 300 eura. To se ne zove život, već preživljavanje, piše Dnevnik.hr.