Bablje ljeto č kojemu zadnjih dana slušamo i čitamo, da ga navodno- nema, ili nije bilo, u biti nije još metereološki niti kalendarski niti počelo, no zbrka u terminima nije samo novinarska. Nego valjda općenita…
Ljeto se automatski povezuje s – ljetom, ali bablje ljeto nema poveznicicu ni s ljetom ni s – babom, ili babama.
U pitanju je produženo razdoblje toplog i suhog vremena, koje se javlja nakon kalendarskog početka- jeseni, naime to razdoblje na sjevernoj polutki ovisno o zemljopisnoj širini traje od kraja rujna do sredine studenoga.
U našim krajevima najčešće se podrazumijeva razdoblje od posljednjeg tjedna devetog mjeseca do oko polovice listopada, a pojava je posljedica izraženog grebena azorske anticiklone, navode web stranici Meteo-Info, “Hrvatska opća enciklopedija”, knjiga 1, str. 526, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Hrvatska poljoprivredna komora. Bablje ljeto je u narodu poznato i kao Miholjsko ljeto, prema blagdanu Sv. Mihovila (29. rujna).
Porijeklo naziva
Pojam bablje ljeto se javlja u većem dijelu Europe, te postoji više teorija porijekla ovog pojma.
Po jednoj od teorija, ime ove pojave izvedeno je od naziva za niti paučine kojom mladi pauci iz porodice Linyphiidae jedre u jesen kroz zrak. U većini slavenskih jezika to su bapske vlasi (od baba = “stara žena”, “vještica”). U narodnom vjerovanju, to je razdoblje kad su se novačile vještice, a ta paučina je njihova kosa. Također, ova paučina smatrala se i predivom vilenjaka, patuljaka, norni ili djevice Marije, vjerovalo se da će uskoro biti vjenčanje ako se leteća paučina uplela u kosu mladih djevojaka.
Prema Velikoj sovjetskoj enciklopediji [hr] (rus. Большая советская энциклопедия), to je razdoblje “kad starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti”, u većini europskih jezika pojam je najčešće poznat kao bablje ljeto, ali se javljaju i drugi oblici, vezani uglavnom za neki jesenski blagdan, kao što su Miholjsko ljeto i Martinjsko ljeto (prema Sv. Martinu, 11. studenoga), ali i Cigansko (sirotinjsko) ljeto (u Bugarskoj) ili kasno ljeto (u Nizozemskoj, niz. nazomer), u Sjevernoj Americi se za istu pojavu koristi naziv Indijansko ljeto…
Meteorologija
U vrijeme prije meteorologije kao znanosti, narod je pratio vremenske promjene i, zbog lakšeg pamćenja, povezivao ih s blagdanima koji su se redovito slavili. Naš poznati meteorolog Milan Sijerković prikupio je i objavio narodne poslovice povezane s prognozom vremena. Neke od njih su tako:
Koliko ima mrazova prije Miholja, toliko ih bude poslije Jurjeva.
Ako je Sveti Martin suh, bo po zimi rasel kruh.
Ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče…
Sveti Matija led razbija; če pa ga ni – ga naredi!
Ako na Mateja sunce sja, naskoro lijepa jesen zasja…
