400 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U ZADRU Svečanoj akademiji prisustvovao i predsjednik Zoran Milanović

20. rujna 1624. godine, generalni providur Dalmacije Francesco Molin utemeljio je Državni arhiv u Zadru, jednu od najstarijih kulturnih ustanova u Republici Hrvatskoj. Današnjeg dana, arhiv slavi velikih 400 godina od svoga osnutka, a ova je izrazito značajna obljetnica, obilježena svečanom akademijom u Koncertnoj dvorani Kneževe palače.

U prepunoj dvorani, proslavi su nazočili i mnogobrojni posebni gosti: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanik hrvatskog sabora Rade Šimičević, izaslanik predsjednika vlade Republike Hrvatske i ministrice kulture i medija Ivica Poljičak, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić, zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, izaslanik župana Zadarske županije Ivan Šimunić, predsjednik vijeća grada Zadra Marko Vučetić, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Silvija Babić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Ivanka Stričević, zamjenik direktora arhiva Bosne i Hercegovine Šimun Novaković te ostali ravnatelji državnih arhiva.

Na početku svečanosti, prigodnim se riječima nazočnima obratio Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru:

-Ponosni smo baštinici i stoga smo se danas ovdje okupili da obilježimo ovaj dan. Upravo u ovome nedavno obnovljenom kompleksu, u prostorijama susjedne Providurove palače, središnjeg mjesta u kojem se tada, manje krojila, a više provodila politika u Dalmaciji, utemeljen je i nalazio se, kako stoji u dokumentu osnivanja, Providurski arhiv građanskih i kaznenih pismena na korist i dobrobit ovih pokrajina, Dalmacije i Albanije, odn. Boke i Kotorske, a bijaše to upravo na današnji dan 1624. godine, istaknuo je Gverić te potom iznio sažetu povijest svih postignuća Zadarskog arhiva, od njegova osnutka pa do danas.

-Za sva postignuća arhiva zaslužni su upravo ljudi, prije svega djelatnici naše ustanove, kako oni u prošlosti, tako i oni danas. Svima njima upućujem zahvale za njihov doprinos kako bi naša ustanova opravdala mjesto jedne od najstarijih kulturnih ustanova u Republici Hrvatskoj, a zahvalu upućujem i nadležnom Ministarstvu kulture i medija, gradu Zadru i Zadarskoj županiji, ali i svima onima koji su svojim prisustvom uveličali današnji dan, zaključuje Gverić.

Izaslanik župana Zadarske županije Ivan Šimunić, s nekoliko se riječi potom obratio:

-Još su antički narodi shvatili kako je potrebno čuvati spise o značajnim političkim i gospodarskim događajima, a začeci čuvanja spisa javljaju se već u 5. st. pr. Kr. u Rimu. Naš arhiv jedan je od najstarijih arhiva u našoj zemlji, a gradivo koje čuva nacionalnog je značaja, jer se upravo ovdje nalaze dokumenti s područja cijele Dalmacije nastalo za vrijeme brojnih uprava. Djelatnost arhiva itekako je vidljiva – arhiv radi na digitalizaciji i objavi najznačajnijih dokumentacijskih cjelina, organizira zapažene izložbe te ima i nakladničku djelatnost. Njegov je rad od neizmjernog značaja za akademsku zajednicu, ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu, poručio je.

Gradonačelnik Branko Dukić istaknuo je kako ovaj jubilej ne govori samo o prošlosti ove ustanove, već i o kontinuitetu djelovanja kroz 4 stoljeća, ali i o Zadru kao središtu javnih, političkih, znanstvenih i kulturnih zbivanja koja sežu duboko u povijest.

-Državni arhiv u Zadru skrbi o jednoj od najznačajnijih arhivskih dokumentacijskih cjelina za našu nacionalnu povijest i čuva najvrjednije povijesne informacije od nacionalne i međunarodne važnosti. Arhivsko je gradivo polazište vrijednim znanstvenim istraživanjima, ali i izvor novih spoznaja. Danas ova ustanova ima veliko kulturno značenje za grad Zadar i za njegovu okolicu. Čini nas ponosnima na vlastitu prošlost, obveznima prema sadašnjosti i odgovornima prema budućnosti. Svjesni vrijednosti činjenica i moći istine koje ova ustanova čuva, ta je obveza i odgovornost još veća. Budimo preci, kojima će se neki novi Zadrani ponositi, poručio je Dukić.

-U ovoj se ustanovi čuvaju dokumenti stari više od tisućljeća. Riznica je to od velikoga značaja za Hrvatsku, susjedne države, ali i za cijelu Europu i svijet. Govoriti o ovoj ustanovi znači govoriti i o jednom čudesnom timu koji pažljivo skrbi o toj građi. Strahopoštovanje prema dokumentu, prema onima koji su ga stvarali i onima koji su ga stoljećima čuvali, odlika je vrlo vrijednog zbora ljudi koji radi u arhivu i koji trebaju biti ponos ne samo čitavoga grada već i države. Mnoge sastavnice našega sveučilišta ne bi mogle funkcionirati, ni u znanstvenom, ali ni u nastavnom smislu, da nema Državnog arhiva u Zadru, zaključio je rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić.

-Velika je ovo obljetnica koja upućuje na mnogo slojeva koji nas čine onime što jesmo. Arhivi su svijet tišine, ali i šušanj papira, bez obzira na činjenicu što živimo u digitalnom dobu. Zadarski arhiv pun je papira koji govore o našoj prošlosti, a već su na određen način i u korijenu identiteta budućih naraštaja koji će obitavati na ovim prostorima. Svi oni koji su danas živi, živim čine i ovaj arhiv, rekao je Ivica Poljičak, a zatim i pohvalio arhiv na “iskoraku u suvremenost”, uključivanju u projekte digitalizacije kulturne baštine i sudjelovanju u preobrazbi arhivske djelatnosti.

-Državni arhiv mjesto je okupljanja znanstvene elite, mjesto tišine na kojem možete saznati što se točno događalo na ovom prostoru i u koje vrijeme. Želim se zahvaliti svim djelatnicima arhiva, bivšim i sadašnjim, koji predano rade i čine ga ovim što on danas je, istaknuo je Rade Šimičević.

Naposljetku, prisutnima se obratio i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, započevši s pričom kako je, kao apsolvent prava, tražio korijene svoje obitelji u sinjskom franjevačkom samostanu, no oni su ga uputili upravo u Zadar.

-Konačno sam došao u zadarski arhiv u koji se spremam već neko vrijeme doći. Sretan sam što sam na ovome mjestu i što ga imam prilike osjetiti. Ne kaže se bez razloga verba volant scripta manent, što u prijevodu znači, riječi lete u zrak, a dokumenti ostaju. Ovo je grad koji je svoje slavenstvo i hrvatstvo živio i dokazivao pisanom riječju i stotinu godina prije ovog arhiva, a sve je to Zadar u svojoj povijesti očuvao i digao na jednu razinu. Danas se Zadar može s ponosom istaknuti kao sveučilišni grad, taman po mjeri, s idejom i ambicijom da se nastavi razvijati. Ovaj arhiv je velika stvar, a ovaj grad je velik u našoj povijesti, kompleksan, drugačiji i danas neupitno i duboko usidreno hrvatski, zaključio je Milanović te se potom zahvalio na pozivu.

Nakon svečanosti, predstavljena je i dvojezična monografija “DAZD 400 – 400 godina Državnog arhiva u Zadru 1624. – 2024.”, a predstavili su je recenzent dr. sc. Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, prof. dr. sc. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i doc. dr. sc. Ante Gverić, urednik monografije.