Sve dok su potrošači spremni platiti cijenu nekih proizvoda, ne bune se i ne pokreću akcije da kažnjavaju trgovce na način da manje kupuju, oni imaju prostor da cijene i dalje drže visokima – smatra stručnjak za hranu i poljoprivredu Miroslav Kuskunović.
U srijedu je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio podatke o stopi inflacije u srpnjukoja je, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila 2,3 posto na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj, u odnosu na lipanj, ostala ista.
To je ujedno najniža stopa inflacije u Hrvatskoj od lipnja 2021. godine.
“Ljudi ne osjete usporavanje inflacije”
Kada se govori o inflaciji, odnosno rastu cijena, građani u prvom redu misle na ono na što najviše troše, a to je hrana.
Prema DZS-u, u srpnju je rast cijena u kategoriji “hrana, piće i duhan” iznosio 1,9 posto. Građani, međutim, osjete znatno veća poskupljenja hrane, pogotovo u ovo doba godine, jer je postalo uobičajeno da cijene hrane rastu uoči i tijekom turističke sezone.
“Iako statistike pokazuju usporavanje rasta cijena, potrošači i dalje to ne osjete i dojam je da su cijene i dalje previsoke i da ne prate pad cijena kakav je u drugim zemljama Europske unije”, kaže nam analitičar tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Miroslav Kuskunović.
Cijene svježeg voća i povrća znatno veće
Ovoga ljeta, dodaje, to se posebno odnosi na dvije vrste namirnica.
“Cijene sezonskog voća i povrća veće su nego što su bile prošle godine i izazivaju revolt kod potrošača koji troše sve manje voća i povrća upravo zbog visokih cijena”, kaže.
Razlog tomu su problemi koje Hrvatska ima s vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom i organizacijom tržišta poljoprivrednih proizvoda.
“Dok s jedne strane imamo situacije da poljoprivrednici moraju uništavati svoje voće i povrće jer ga ne mogu plasirati u trgovine, s druge strane stižu nam ogromne količine tržišnih viškova voća i povrća po nižim cijenama iz brojnih zemalja EU-a, a posebno iz zemalja regije. No te niže cijene ne odražavaju se na niže cijene za krajnjeg potrošača”, napominje Kuskunović.
I u Monte Carlu hrana jeftinija nego kod nas
Najočitiji dokaz da je cijena hrane u Hrvatskoj i dalje visoka, osobna su iskustva ljudi koji putuju u druge zemlje i tamo uspoređuju cijene s ovdašnjima. Kuskunović kaže da ti ljudi u pravilu budu šokirani saznanjem koliko je Hrvatska skuplja u odnosu na druge, čak i mnogo bogatije zemlje EU-a.
“Prije nekoliko dana jedna kolegica, bivša novinarka, zvala me iz Monte Carla i Marseillea gdje je nakon obilaska trgovina i tržnica zaključila da su tamo cijene daleko niže nego kod nas. Pitala me kako je to moguće i kako to da se kod nas ništa ne poduzima po tom pitanju. I ja ovih dana boravim u Beogradu gdje svaka malo veća trgovina nudi čak sedam vrsta lubenica – žute, narančaste, bez koštica i slično, skoro isto toliko vrsta dinja, a šljive koje se ovdje nude jeftinije su i 50 posto i više, a izuzetno su dobre kvalitete u odnosu na one u našim trgovinama. Ukratko – ponuda izvrsna, a cijene niske. To je dokaz da na hrvatskom tržištu nešto očito ne štima, a to vide i sami potrošači. No država zabija glavu u pijesak, sve to opravdava zakonima tržišta, dok trgovci i uvoznici očito ubiru ogromne profite”, ispričao nam je Kuskunović.
“Trgovci ne ruše cijene sve dok se roba prodaje”
Napominje da vlada velika pohlepa svih u lancu – od trgovaca i uvoznika do otkupljivača, a sve više i samih poljoprivrednika koji na tržnicama prodaju svoju robu po daleko većim cijenama od onih u trgovinama.