TURIZAM U svim jadranskim županijama, osim u Zadarskoj, u sektoru smještaja prošli mjesec izdano više računa nego u srpnju 2023.

Postoji nerazmjer oko turističkih rezultata i komentara dobrog dijela ljudi po društvenim mrežama i ispod novinskih članaka.

Ljudi tako pišu da je sve prazno ili poluprazno, da restorani zjape bez gostiju, da su šetnice puste… Što se tiče zadnjih tjedan dana, pregledali smo komentare ispod članaka na Indexu koji su se ticali turizma te pronašli dosta upravo takvih osvrta naših čitatelja, iz čijih riječi se iščitava da sezona nikad nije bila gora.

O čemu se radi? Brojke su dobre…

Što stoji iza ovih komentara? Brojke definitivno govore drugu priču. Prema pokazateljima Hrvatske turističke zajednice, ukupno je u prvih sedam mjeseci ove godine došlo tri posto više gostiju nego u istim mjesecima prošle godine. Radi se o gotovo 12 milijuna turista, a ostvarili su jedan posto više noćenja, odnosno 54.7 milijuna.

Srpanj bilježi nešto slabije rezultate, ali opet ne toliko da se govori o Jadranu koji zjapi prazan. Hrvatsku je u srpnju posjetilo 4.67 milijuna turista, što je tri posto manje nego u lanjskom srpnju, ali je ostvareno jednako noćenja, odnosno 29.45 milijuna. U prvih pet dana kolovoza došle su 842.3 tisuće turista, što je šest posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Je li stvar u slabijoj popunjenosti pojedinih smještaja?
Iako su godišnje brojke dobre, čini se da se turizam širi na cijelu godinu, što možda u pojedinim mjestima i može ostaviti dojam slabije sezone. Direktor HTZ-a Kristjan Staničić za Hinu je otkrio još jedan potencijalni razlog zbog kojeg se govori o lošijoj sezoni.

“Dojma sam kako se ‘slabija sezona’ najčešće potencira kada dio smještajnih objekata ostvaruje slabiju popunjenost, ali takav pristup nije posve točan i javnost mora znati da nam turizam na godišnjoj razini raste po određenoj stopi, koja je pozitivna”, kaže Staničić.

Kakva je popunjenost?
Index je pitao HTZ da nam dostavi podatke o popunjenosti smještajnih objekata za srpanj, ali i za cijelu tekuću godinu. Što se tiče noćenja u objektima u domaćinstvu, ostvareno je 20.7 milijuna noćenja, isto kao i 2023.

U hotelima je ostvareno 14 milijuna noćenja, što je povećanje od pet posto u odnosu na 2023., a u kampovima 11.3 milijuna noćenja, isto kao i 2023. “U nekomercijalni smještaj u Hrvatskoj je od siječnja do srpnja došlo 313 tisuća gostiju koji su ostvarili 5.5 milijuna noćenja (-3% u odnosu na 2024.)”, naveli su.

“Definitivno je bolja popunjenost objekata više/visoke kategorije za hotele (4 i 5 zvjezdica) i kampove (4 i 5 zvjezdica), dok su kod obiteljskog smještaja popunjenosti relativno bližih vrijednosti”, odgovorili su.

Znakoviti podaci s Kvarnera
Očekuje se da će sveobuhvatne analize popunjenosti smještaja biti dovršene po završetku turističke sezone. Turistička zajednica Primorsko-goranske županije objavila je podatke za prošli mjesec o popunjenosti prema kvalitativnim kategorijama smještaja.

Prema izvješću, na području Kvarnera hoteli s pet zvjezdica ostvarili su u srpnju 16 posto više noćenja, oni s četiri zvjezdice imali su jedan posto više noćenja, a hoteli s tri zvjezdice tri posto manje noćenja nego u srpnju lani. Obiteljski smještaj s pet zvjezdica ostvario je osam posto više noćenja, s četiri zvjezdice tri posto više, a obiteljski smještaj s tri zvjezdice tri posto manje noćenja.

Ovo su podaci samo za Kvarner, ali dojam je da je manja popunjenost smještajnih jedinica lošije kvalitete možda pridonijela širenju priče o tome da je smještaj prazan.

Ovo su podaci Porezne uprave…
Kad je riječ o konkretnim brojkama restorana i kafića, odnosno smještajnih jedinica, pouzdajemo se u podatke Porezne uprave o fiskalizaciji. Kako bismo te brojke stavili u turistički kontekst, orijentirali smo se na srpanj, koji je, uz kolovoz, srce sezone, a upravo je tijekom tog mjeseca bilo najviše opaski o pustim ulicama i plažama.

Podaci koje smo preuzeli od Porezne uprave pokazuju da je potrošnja ovog srpnja veća nego što je bila lani. Usporedili smo podatke koji se tiču potrošnje u smještajnim jedinicama, ali i restoranima i kafićima u jadranskim županijama, onima koje su snažno okrenute turizmu.

Županija
2023.
2024.
Dubrovačko-neretvanska
66.512.440
68.379.672
Istarska
225.723.088
234.497.392
Primorsko-goranska
88.724.640
91.605.816
Splitsko-dalmatinska
96.187.936
103.618.352
Zadarska
44.964.948
46.844.380
Šibensko-kninska
22.619.278
26.357.088

U svakoj turističkoj županiji postoji značajan porast fiskaliziranog prometa. Da bismo dobili širu sliku, provjerili smo i stanje broja izdanih računa u srpnju ove i prošle godine…

Županija
2023.
2024.
Dubrovačko-neretvanska
64.064.392
71.065.776
Istarska
90.824.440
99.465.008
Primorsko-goranska
86.981.112
95.470.040
Splitsko-dalmatinska
143.958.432
157.064.592
Zadarska
68.531.008
76.910.048
Šibensko-kninska
42.644.536
47.653.728

(Created with Datawrapper)

Vidimo da je u gotovo svim jadranskim županijama, osim u Zadarskoj, u sektoru smještaja izdano više računa nego u srpnju prošle godine, što svakako pokazuje da nije sva veća fiskalizirana potrošnja rezultat inflacije, odnosno porasta cijena.

Ugostitelj Perić: Ne vidim da se nešto manje troši nego prije…

Za ukupnu sliku i konačnu analizu koja će moći objasniti kakvi smještaji i restorani ostvaruju veću posjećenost, što uzročno-posljedično rezultira i percepcijom sezone, trebat će pričekati kraj sezone i obuhvatnije analize. No i ovom brzopoteznom usporedbom jasno je da sezona ni po čemu nije lošija od prijašnjih.

O stanju na terenu popričali smo s više ugostitelja s Jadrana. Neki od njih rekli su nam da će moći govoriti o sezoni tek kad vide financijske pokazatelje, dok su nam drugi kazali da ljudi po društvenim mrežama šire negativnost, što često nema veze s pravim stanjem.

Dubrovački ugostitelj Stjepan Perić rekao nam je da je potrošnja odlična…

“To su neke paušalne ocjene da nema ljudi i da se ne troši. Ne vidim da se nešto manje troši nego prije i te ocjene o padu broja turista i kako ovo ili ono zjapi prazno ne stoje. Pa vidimo kolike su gužve svuda, kako u Dubrovniku, tako i u ostatku zemlje”, kaže.

Pitamo ga odnose li se možda ti komentari na one koji ne idu u restorane jer se piše i da ljudi radije kupuju u trgovini nego što jedu vani.

“Neka ljudi jedu i paštetu, neće je jesti svaki dan”
“Pa i to su turisti. Neka jedu paštetu, neće je jesti svaki dan. Ljudi pišu kako se kupuje u trgovinama. Pa što? Trgovine su sastavni dio turizma. Poći će i u restoran, a tamo će naći nešto za sebe, ponuda je zavidna, barem u Dubrovniku. Bio sam u Parizu, kupio sam sladoled, to je ona kvaliteta koja se u nas prodavala prije 50 godina i platio sam kuglicu 5 eura. Bilo je nejestivo.

I onda netko dođe ovdje i zlonamjerno širi priče kako je sve pusto i kako nema ljudi i kako smo svi mi krivi za to. To nije istina. Pišu i o onima koji ne troše, ali ponavljam – i oni su turisti. Zašto bismo mi njih podcjenjivali? Nisu oni krivi ako smo mi nesposobni prodati proizvod, ali tako da on bude kvalitetan i da ljudi znaju što kupuju”, rekao je, prenosi nam Index.

Pojašnjava da će uvijek biti zagovornik što većih turističkih brojki.

“Neka gužvi, neka što više turista, ali turizam nisu samo hoteli ili restorani nego i zračne luke, taksisti, trajekti, sređene ulice. Ispada da od turizma žive svi, direktno ili indirektno, pa bi se zato trebalo i potruditi da to bude dovoljno kvalitetno”, zaključio je Perić.