Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt gostovala je u N1 Studiju uživo kod Igora Bobića s kojim je razgovarala o tome kako je došlo do vojno redarstvene akcije Oluja.
Škare Ožbolt rekla je kako je cijela 1995. godina bila puna preokreta i pregovora.
“Nakon pregovara o otvaranju autoceste i oslobađanju zapadne Slavonije uslijedila je vojna akcija Bljesak. Prije same Oluje dogodile su se ozbiljne stvari u Bosni i Hercegovini… Predsjednik Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su sporazum kojim je dopušteno sudjelovanje hrvatske vojske u BiH što je stvorilo preduvjete za Oluju”, pojasnila je Škare Ožbolt naglasivši kako su se pregovori vodili na dnevnoj razini te kako se pokušavalo naći mirno rješenje.
“Tuđmanov nalog je bio uvijek isti – iskoristiti situaciju da se preuzme teritorij i ljudi te da se okupacija okonča. Na zadnje pregovore predsjednik je poslao uz mene, Ivicu Pašalića i generala Petra Stipetića… Na pregovorima se osjećalo da će Hrvatska nešto napraviti… Pitali smo ih hoće li se vratiti i zaustaviti cijelu situaciju, a oni su rekli ne i tu su razgovori završili”, dodala je.
Škare Ožbolt je dodala kako je Tuđman očekivao ovakav ishod te kako je nakon toga uslijedila sjednica VIjeća za sigurnost na kojoj se odlučilo krenuti s vojno redarstvenom akcijom Oluja.
“Tuđman je praktički uvijek prednost davao pregovorima, a ne oružju. Kada su pregovori propali i kada više nije bilo načina, poduzeli smo Bljesak i Oluju.”, zaključila je Ožbolt.
Kritični trenuci Oluje
Škare Ožbolt rekla je kako su se za vrijeme akcije pojavila dva kritična trenutka.
“Ulazak u Banju Laku, kada je odlučeno da se nije ušlo… Potom je Milan Martić dao nalog za evakuacijom i stanovništvo se krenulo povlačiti s vojskom. To je bilo kritično jer je vojka koristila narod kao štit”, pojasnila je istaknuvši kako je “sve ostalo bilo veliko slavlje i zadovoljstvo jer su sve informacije koje su dolazile do nas bile one kojima smo se veselili.”
Ovogodišnja obljetnica
Osvrćući se na ovogodišnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Škare Ožbolt je izjavila kako samom protokolu treba novog sadržaja.
“Sam protokol je trebao imati neke inovacije i treba neke nove priče jer ima još puno neispričanih priča oko Oluje. Protokol bi se trebao obogatiti novim sadržajima i svake godine bi se moglo nekoliko događaja odvijati danima prije i u drugim gradovima jer je cijela Hrvatska radila na oslobađanju Knina”, zaključila je, prenosi N1.
