PUČKA IZREKA Kakav je kolovoz od početka, takav će biti i do kraja!
1,2,3…8…
U hrvatskom jeziku kolovoz je dobio ime po tome što se upravo u tom mjesecu odvozi pokošeno žito, ako niste znali. Ostali slavenski narodi nemaju sličnog naziva za neki mjesec, a stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: velikomešnjak (po blagdanu Velike Gospe), kolovožnjak, osemnik.
U mnogim drugim jezicima, ime je dobio od latinskog (Augustus), a od reforme Rimskog kalendara, “sekstilis“ (šesti mjesec) nazvan je po imenu Rimskog cara Augusta.
Kolovoz je u pravom smislu ljetni mjesec, pa iako je po značajkama blizak srpnju, događa se da od svog prethodnika bude topliji i sunčaniji. Uz svu svoju ljepotu i bogatstvo, kojima je obilato podaren, u ovom se mjesecu gotovo redovito izliju velike kiše, popraćene tučom i olujom, što dovodi do povremenoga znatnog pada temperature zraka. Ne i mora…
„Kolovoz je prozvan po vožnji kola. U kolovozu se na kolima vozi kući žito, slama, sino, drva itd.“ (fra Silvestar Kutleša). Po nastanku imena osmog mjeseca poetični meteorolog mr. Milan Sijerković slikovito je napisao: „Ljeto je prisutno sa svim svojim obilježjima, pa plodine dozrijevaju, pobiru se i odvoze s polja”. Kolovoz je bogat po mnogočemu, pa i po pučkim, narodnim, izrekama koje ga zorno dočaravaju, a niz je njih prikupio i notirao u knjižici Ante Čelan Gaganić iz Imotskog u nakladi i izdanju Hrvatskog kulturnog društva Napredak:
-Kakav je kolovoz na početku, takav će uglavnom biti i do kraja.
-Ako je početak kolovoza kišan, tako će biti cili misec…
-Lito vilovito, jesen bisna, zima tisna.
-Ljeto vilovito, zima kukavica.
-Ako je na Gospu od Anđela (Gospu u Gradu – Tvrđavi, Fortici, Kuli, zaštitnicu Imotskog i Imotske krajine, 2. VIII.) priko dana lipo vrime, a uvečer zapirka blagi vitrić, idući’ nekoliko dana neće bit kiše…
-Na Gospu od Anđela, imotska su srca vesela.
-Gospe u Gradu, štiti nas u jadu.
-Gospe Imotskoga grada, ti si naša vična nada.
-Gospe na Fortici, brini se o našoj dici.
-Gospe na Topani, čuvaj nas i brani.
-Na Stipanje (3. VIII.) su najlipše dinje…
-Sveti Stipan – pudar (poljar) u pudarinu (poljarinu), težak u trećak, a svinjar u žir.
-Do Stjepanja s prahom – od Stjepanja s kalom.
-U augusta (kolovoza) – puna usta.
-U agosta (kolovoza) – svega dosta.
-Pšenico, pšenico tko te stječe, da te melje!
-Gumno se guli prid vršidbu, a koš sprema prid berbu.
-Gori i nebo i zemlja (žega, suša).
-Čekat ko žedna zemlja kap kiše.
-Ponilo grožđe (rodilo).
-Bilo ti u klasu klasato, u busu busato, u trsu trsato, u gumnu hrpato, u hambaru mnogo, a u kući hajer i berićet!
-Pšenicu kad si ovijao, ili je digni s gumna ili je dobro pokrij da ne pokisne…
-Velikomešnjak (kolovoz) bate dela (pravi klipove kukuruza).
-Kad u kolovozu rodi k(r)umpir – nema grožđa.
-Smokve se augušta (kolovoza) jedu od gušta.
-Lijepa koza sina okozila, a unuka ma’nitoga odgojila (šljiva i šljivovica).
-Pitali medvjeda: Hoće li roditi kruška? –Hoće. – A otkud ti to znaš? – Drage su mi, pa zato i velim.
-Žeže li kolovoz, žeći će i vino.
-Dana 4. VIII. 1981. u Pločama je bilo +42° C, što je, zacijelo, do sada poznata najviša temperatura izmjerena na hrvatskim prostorima, a apsolutni temperaturni maksimum u Imotskoj krajini s visinom od +39° C izmjeren je 28. VIII. 1962. i 22. VIII.2000.
-Ako je kolovoz vruć, bit će i vruće vino.
-Ako je na Lovrenčevo (10. VIII.) lijepo, bit će vino dobro.
-Do Lovrenca svaka je voda žedna.
-Lovrence leda vu vodu hiti.
-Suze sv. Lovre – prolijetanje perzejida, meteorita iz zviježđa Perzeja (događa se sredinom kolovoza, prelijeću zvijezde, tada se zaželi neka želja).
-Ljeto oholito, zima priklonita.
-Suh kolovoz, suho vino; voden kolovoz, vodno vino.
-Što je u kolovozu više kiše, to će i vina biti više.
-Mala kiša vabi veliku.
-Kada pauk prekida niti svojih mreža, mogla bi kiša ili vjetar, a kada ih ponovno spaja – lijepo će vrijeme.
-Deblja vlaga u kolovozu, tanje vino u listopadu.
-Kada gujavice, žabe i puževi golaći izađu vanka, znak je da će uskoro pasti kiša.
-Kada se nakon kiše na nebu pojavi duga, bit će lijepo vrijeme.
-Ako su trava i grmlje ujutro mokri od rose i svjetlucaju na suncu, očekuje nas lijepo vrijeme.
-Kad je nebo vedro i od juga siva, sutrašnjega dana kiša liva.
-Kada slavuj piva cilu noć, sutra očekujte promjenu vrimena, najvjerojatnije kišu.
-Cirusi (najviši oblaci, na desetak tisuća metara) navješćuju kišu.
-Kolovoške kiše za sobom navuku gràd.
-U kolovozu jake rose – vrijeme dobro nose.
-Rose u kolovozu znače da će jesen biti lijepa.
-Kad pivac noću u nevakat kukuriče, u zoru drugo vrime sviće.
-Ako sol vlaži – kiša će.
-Ako se runo na janjcima navlaži – okrenit će na kišu.
-Kiša kiši, cura piši, noge joj se puzu, razbi cura guzu.
-Ako se stvori oblačić iznad Jame Bezdanke, niže vrha sv. Jure (1.762 m) na Bijakovi – a to iz daljine izgleda kao da uzlazi dim iz te jame – sigurno će okrenut kiša.
-Kad ne bude na Čvrsnici sniga (2.228 m), bit će smak svita. (Planina Čvrsnica je u susjednoj Bosni i Hercegovini, jako se dobro vidi iz Imotske krajine i uvijek je pod snijegom.)
-U kolovozu hladan vjetar nosi postojano vrijeme.
-Kad liti zvizde jako blišće, bit će vitra.
-Što veće hrpe mravi u kolovozu nabacaju, to jaču zimu prorokuju.
-Sveta Klara (12. VIII.) grožđe šara.
-Velika Gospa (15. VIII.) – velika repa; Mala Gospa (8. IX.) – mala repa.
-Do Gospojine (Velike Gospe, Velike Maše) s prahom, a od Gospojine s kalom.
-Bura (oluja) o Gospojini – zima puna snijega.
-Velika Gospa – jesenski svetac, Mala Gospa – crna zima.
-Lijepo Rokovo (16. VIII.) – lijepo vino.
-Sveti Rok, ja tebi – jok; ti meni mo’š – kad ‘oš!
-Ako kiša nije pala početkom kolovoza kad triba, neka ne pada ni na kraju miseca – nije od velike koristi.
-Sveti Bare (Bartol, 24. VIII.) potira solare (tada počinju kiše, a time završava sakupljanje soli u morskim solanama).
-Bartulska kiša otegne se do kraja kolovoza i šćetu nanosi.
-Priroda je jača od nas.
-Stočar se pozna po štali.
-Poljoprivreda i stočarstvo su ogledalo naroda.
-Kravu triba na’ranit, a onda must.
-Kakav je vinograd, taki je i podrum.
-So je bi(je)lo zlato.
-Dana 27. VIII. 1993., zbog prevelike suše, presušilo je Modro jezero, a to se dogodilo i 1922., što je iznimno rijetko za ovo godišnje doba.
-Puka san ko ledina liti.
-Klobuk pleti febrača (veljača), a kožuh šij agosta (kolovoz)… (PL)