Prvi put u svojoj povijesti posebno povjerenstvo Japana upozorilo je da bi tu zemlju nakon potresa u četvrtak, mogao pogoditi još jedan “veliki potres”. Brzi vlakovi su usporili, a premijer zemlje je otkazao prekomorska putovanja. Ljudi se pripremaju za katastrofu, prenosi N1.
Dok u dijelovima zapadnog Japana prošlog četvrtka treslo tlo, lokalna i nacionalna tijela vlasti odlučila su krenuti u akciju. Meteorolozi su se okupili i izdali privremeno upozorenje na tsunami.
Posebno povjerenstvo upozorilo je da bi sljedeći tjedan mogao pogoditi još jedan “veliki potres” – prvi put u svojoj povijesti to je tijelo izdalo ovakvu vrstu upozorenja za cijelu zemlju. Brzi vlakovi su usporili, uzrokujući kašnjenja, a premijer zemlje je otkazao prekomorska putovanja, piše CNN.
Na kraju je vlada ukinula većinu upozorenja i izvijestila da nema veće štete od potresa magnitude 7,1. No veći dio zemlje i dalje je u stanju pripravnosti za moguću hitnu situaciju tijekom vrhunca sezone putovanja u vrijeme ljetnih praznika.
Međutim, neki su stručnjaci izrazili sumnju jesu li takvi savjeti potrebni ili čak točni te postoji li rizik odvlačenja resursa iz zajednica koje se smatraju nižim rizikom.
Japanu nisu strani jaki potresi. Leži na Vatrenom prstenu, području intenzivne seizmičke i vulkanske aktivnosti s obje strane Tihog oceana.
“Japan se nalazi na granicama četiriju tektonskih ploča, što ga čini jednim od područja najpotresnijih u svijetu. Oko 10 posto svjetskih potresa magnitude 6 ili više događa se u Japanu ili oko njega, tako da je rizik puno veći nego u Europi ili istočnim Sjedinjenim Državama”, rekao je Shoichi Yoshioka, profesor na japanskom Sveučilištu Kobe.
Najgori u novijoj povijesti
Najgori u novijoj povijesti Japana bio je potres magnitude 9,1 u Tohokuu 2011. koji je izazvao veliki tsunami i nuklearnu katastrofu. Ubijeno je oko 20.000 ljudi.
Tu je i prijeteća opasnost od megatrustnog potresa u Nankai Troughu – najsnažnijeg te vrste, s magnitudama koje mogu premašiti 9. Seizmolozi kažu da bi se to potencijalno moglo dogoditi za nekoliko desetljeća, iako je znanost i dalje osporavana.
Japanska vlada upozoravala je na mogući potres u Nankai Troughu toliko godina da je mogućnost da se dogodi postala općepoznata. Ali neki znanstvenici tvrde da je neučinkovito usredotočiti se samo malo izgledan hipotetski potres u određenom dijelu Japana, posebno kada se drugi dijelovi zemlje suočavaju sa sličnim prijetnjama, ali dobivaju daleko manje pozornosti, prenosi Dnevnik.hr.
“Veliki”
U koritu Nankai, jaki potresi zabilježeni su svakih 100 do 200 godina. Posljednji takvi potresi dogodili su se 1944. i 1946., a oba su bila magnitude 8,1; razorili su Japan, u njima je poginulo 2500 ljudi i više tisuća je ozlijeđeno, a uništeni su deseci tisuća domova.
Izračunavanjem intervala između svakog velikog potresa, japanska vlada upozorila je da postoji 70 do 80 posto šanse da će Japan potresti još jedan potres u Nankai Troughu u roku od 30 godina, za koji se očekuje da će biti između 8 i 9 stupnjeva. Ali te prognoze naišle su na snažno protivljenje s nekih strana.
Yoshioka, sa Sveučilišta Kobe, rekao je da je ta brojka vjerojatno previsoka i da su podaci izvedeni iz jedne specifične teorije, što ih čini potencijalno sklonijima pogreškama. Međutim, nije sumnjao da će se u budućnosti na ovom području dogoditi veliki potres.
Robert Geller, seizmolog i profesor emeritus na Sveučilištu u Tokiju, bio je skeptičniji, nazivajući potres u Nankai Troughu “izmišljenom konstrukcijom” i “čisto hipotetskim scenarijem”. Također je tvrdio da se potresi ne događaju u ciklusima, već da se mogu dogoditi na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme – što znači da nema smisla kalkulirati kada će se sljedeći potres dogoditi na temelju toga kada su se prethodni dogodili.
To je predmet prijepora u znanstvenoj zajednici; seizmolozi su se dugo oslanjali na ideju da se pritisak polako akumulira duž rasjeda između dviju tektonskih ploča, a zatim se iznenada oslobađa u potresima, a novije studije su pokazale da to nije uvijek slučaj.
Čak i ako postoji potencijalna prijetnja na horizontu, izgledi su izuzetno niski, a Yoshioka i Geller mjere javne sigurnosti poduzete prošlog tjedna nazivaju pretjeranim ili nepotrebnim. Opasnost od pretjeranog prenapuhavanja ovih niskih vjerojatnosti je u tome da da se javnost umori od upozorenja i više ih ne shvaća ozbiljno.
Yota Sugai, 22-godišnji student, je rekao da je nakon upozorenja na televiziji “osjetio strah, kao poziv na buđenje”. Nakon potresa u četvrtak, osigurao je zalihe za hitne slučajeve kao što su hrana i voda, pratio online karte za opasna područja i razmišljao o tome da posjeti svoje rođake u obalnim područjima kako bi im pomogao u planiranju ruta za evakuaciju.
Studentica Mashiro Ogawa (21) poduzela je slične mjere opreza, pripremila je “komplet za hitne slučajeve” kod kuće i pozvala svoje roditelje da učine isto. Za sada će izbjegavati plaže i promijeniti namještaj u svom domu, poput maknuti police podalje od kreveta, rekla je.
Dio razloga zašto ljudi ovo shvaćaju tako ozbiljno je zbog velikog broja potresa u Japanu i to što je sjećanje na njih još svježe. Naime, katastrofa iz 2011. ostavila je velike ožiljke na nacionalnoj psihi, koji se svakih nekoliko godina pogoršavaju novim velikim potresima.
“Svaki put smo svjedoci tragičnog gubitka života, rušenja zgrada i tsunamija koji uzrokuju razaranje, ostavljajući trajan dojam straha”, rekao je Yoshioka sa Sveučilišta Kobe.
To je razlog zašto “japanska vlada također naglašava pripreme za izbjegavanje još jedne velike tragedije poput potresa 2011.”, dodao je.
Japan je poznat kao svjetski predvodnik u pripremljenosti i otpornosti na potrese, od infrastrukture i građevinskih propisa do sustava pomoći i spašavanja. Megumi Sugimoto, izvanredni profesor na Sveučilištu u Osaki, specijaliziran za prevenciju katastrofa, rekao je da pripravnost počinje u školi – čak iu vrtićima održavaju se vježbe evakuacije i potresa za malu djecu.
“Ne radi se samo o (potresima i) tsunamiju, nego se često događaju i druge katastrofe”, rekla je, ukazujući na tajfune, jake kiše i poplave. Javna svijest i mjere opreza, poput stvaranja zaliha za hitne slučajeve, mogu pomoći u zaštiti ljudi od bilo koje vrste katastrofa.
Ali još ima posla. Sugimoto i Geller su ukazali na to da je potres u Notu razotkrio nedostatke u japanskim sustavima odgovora, s urušavanjem cesta koje su blokirale najteže pogođene zajednice, a mnogi raseljeni stanovnici još mjesecima nakon toga bili su bez domova. I, rekli su, prepreke u Notu ukazuju na rizik fokusiranja previše pozornosti na Nankai Trough, dok su drugi dijelovi zemlje jednako ugroženi.