IZGLEDA DA SU HRVATI VIRTUOZI! Plaće upola manje od prosjeka Unije, a cijene gotovo svega – više…

Imamo manje plaće, ali su cijene u Hrvatskoj zato čak 22 posto više nego prosječne europske. Tako kažu podaci Eurostata za prošlu godinu. A sličan je i dojam građana koji više cijene proizvoda koje svakodnevno kupuju primjećuju svakon novom kupnjom.

Cijene europske, a plaće hrvatske. Tako nam se čini kad se uspoređujemo s drugim europskim zemljama.

Zagrepčani su komentirali da ih cijene – šokiraju:

“Sve me šokira, sve me šokira. Od povrća, voća, toaletnog papira…” rekla je Marija, a Goran ih je usporedio s onim u Njemačkoj:

“Bio sam sad nedavno u Berlinu i bilo je dosta jeftinije u supermarketu nego ovdje!”, prenosi N1.

Dok Mihael procjenjuje: “Sve je puno skuplje, skupo kao vani, u Njemačkoj, a plaće nisu dovoljne da bi sve to mogle pokriti…”

Sokovi, kava, mlijeko, sir, jaja – skuplji
I nisu u krivu naši sugovornici. Hrvati imaju 2,2 puta manje plaće od europskih sugrađana, a cijene više. Tako kažu podaci Eurostata koji je uspoređivao cijene dvije tisuće roba i usluga u 36 europskih zemalja u prošloj godini.

Kod nas su tako sokovi, čajevi i kava čak 27 posto viši od europskog prosjeka, kruh i žitarice 15 posto, a skuplji su i mlijeko, sir i jaja, i to za 4 posto. S druge strane. u Hrvatskoj se može kupiti 14 posto jeftinije meso, 10 posto jeftinije voće i povrće i 3 posto jeftinija riba.

I to je sve od niskih cijena. Košarica s namirnicama u prosjeku nam je skuplja za čak 22 posto. Iako je Europa jedinstveno tržište, puno faktora utječe na finalnu cijenu. Zvjezdana Blažić, konzultantica u prehrambenoj industriji kazala je:

“Mi jako puno i uvozimo, malo proizvodimo hrane, trgovine imaju dosta visoke marže. Način rada u trgovini, taj sezonski, utjecaj turizma je isto velik. Tako da, naš osjećaj rasta cijena i ono što je stvarna statistika se jako razlikuje” govori.

Građanima nikad nije objašnjena struktura cijena…
U Hrvatskoj kupujemo i skuplju rižu, brašno, tjesteninu, maslac, ali i bijelu tehniku, internet, kao i usluge telefoniranja. Uzeli smo jedan račun iz 2022. usporedili cijene nekoliko artikala danas u istom velikom trgovačkom lancu.

39 centi skuplji je danas ocat, kocke za juhu 14 centi, 5 kilograma krumpira danas plaćamo 1,34 eura više nego prije dvije godine. Skuplji su i šampinjoni, kao i vakumirana kava.

Ana Knežević iz Hrvatske udruge potrošača, objašnjava:

Nikad nismo dobili zapravo to jedno trezveno obrazloženje što čini tu strukturu cijena jer proizvođači svaljuju na trgovce, trgovci na državu, država na jedne i na druge. A ceh plaćamo mi koji to kupujemo, i evo pogotovo nakon uvođenja eura te cijene su netransparentne.

A ono što su nekad mogli kupiti za 100 kuna, sada im se čini da moraju platiti bar 20 eura, odnosno oko 150 kuna. Tako kažu građani. I gablec na poslu, nešto bez čega se ne može, je skuplji.

Samson, procjenjuje: “Puno skuplji. Prije smo ga mogli nabaviti za dva-tri eura, to je sad između šest i deset”.

Ali građani moraju biti svjesni da ovisi i o njima samima:

“Na nama ovisi da ako će potrošnja i dalje rasti ovako kako je ipak rasla zadnjih par mjeseci, onda sigurno neće se cijene nešto korigirati”, ističe konzultantica Blažić. Čak 2,2 puta manje su plaće hrvatskih građana od europskog prosjeka. Prosječna plaća lani je bila 1148 eura, ali treba imati na umu da dvije trećine građana ima manje od toga jer je medijalna plaća iznosila 1028 eura.

Kako je to moguće? “Očito smo virtuozi”…
“I većina zaposlenih i većina umirovljenika je ispod toga medijana, znači da imaju ljudi izuzetno niska primanja, i plaće i mirovine i da si ne mogu priuštiti sve ono što trebaju, plaćaju ono što moraju”, objašnjava Knežević.

Umirovljenica Vlasta otkriva kako se snalazi s poskupljenjima:

“Vidim po penziji da sve manje mi izlazi s penzijom, pokrivamo se kak možemo, ali nije ugodno. Stvarno su cijene, neke su i duple, jako je poskupilo.
– Znači, negdje imaju duplo više plaće, a cijene su nam iste, pa kako mi to uspijevamo?

Pa ne znam haha, očito smo virtuozi”, zaključuje.

Za milijun umirovljenika, kao i brojne građane čije plaće ne dosežu ni 1000 eura, zaista je potrebno biti virtuoz da na kraju mjeseca, nakon što plate kredite, režije, hranu i sve ostalo potrebno jednom domaćinstvu, ostanu u plusu.