S obzirom na fizičke i financijske rezultate turizma u prvih šest mjeseci ove godine, koji su bolji od lanjskih u isto vrijeme, u Hrvatskoj se ponovo očekuje jako dobra turistička sezona, a time i doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu, ocijenio je na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.
Premijer je uvodno na sjednici vlade iznio nove podatke za prvih šest mjeseci ove godine, prema kojima je u Hrvatskoj bilo 7.2 milijuna turista i 28 milijuna noćenja, što je za 6 i 2 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, prenosi Index.hr.
Naveo je i da podaci HNB-a o prihodima od stranih turista, za sada samo za prva tri mjeseca ove godine, pokazuju porast prihoda od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, kao i porast broja fiskaliziranih računa u sektoru od 6.5 posto u odnosu na lani.
“Zbog svega toga očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu, a time i doprinos hrvatskom gospodarstvu”, poručio je Plenković, najavljujući i da će se tijekom ljeta održati tradicionalni sastanak predstavnika vlade i turističkog sektora.
Ustrojava se Središnji registar stanovništva
Vlada je u prvo čitanje sa sjednice uputila u sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.
“Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna”, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.
“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac.
Registar će sadržavati niz podataka
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.
Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.
U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.
Primorac: Velik i zahtjevan reformski iskorak
Njegovim formiranjem prestat će potreba za popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12.8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, rekao je Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.
“Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak”, istaknuo je ministar, dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
“Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici”, naveo je još Primorac.
Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.
Izmjene Zakona o zaštiti zraka
Vlada je u sabor uputila izmjene Zakona o zaštiti zraka, kojima se dopunjuju odredbe vezane uz provedbu inspekcijskog nadzora pomorskog objekta koji vrši inspekcija sigurnosti plovidbe, i to u nadzoru dijela dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi vezano uz način korištenja metoda smanjenja emisija.
Uvode se i prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu.
“Definiraju se pravne osobe koje mogu provoditi izradu akcijskih planova za poboljšanje zraka, a dodatno se definira i obveznik, koji je izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave, a koji mora osigurati provedbu odluke o mjerama posebne namjene te se donosi pravni temelj za nove podzakonske propise, kojim će se osigurati provedba kompletne evidencije i praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz motora”, navela je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
