Sveučilište u Zadru i Narodni muzej zajedno u projektu uređenja Etnološkog odjela na Poljani pape Aleksandra III.

Sveučilište u Zadru i Narodni muzej Zadar potpisali su u Domu Zadarske županije sporazum o međusobnoj suradnji na razvijanju projekta stalnog postava Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar, sukladno uputama Hrvatskog muzejskog vijeća. Sveučilište i Muzej surađivat će u izradi Idejne i Glavne muzeološke koncepcije Etnološkog odjela i Centra za tkanje Ana i Ivan Tomljanović. Ugovor su potpisali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić i v.d. ravnateljica NMZ-a Vesna Sabolić. Na sporazumu i velikom projektu objema stranama čestitao je župan Božidar Longin, kao predstavnik osnivača Narodnog muzeja Zadar.

„Suradnja Zadarske županije i Sveučilišta u Zadru je na visokoj razini, upućeni smo jedni na druge i  to će se nastaviti i ovim projektom. Veličina čovjeka jest upravo u tome da je spreman nešto darovati za javno dobro. Bračni par Tomljanović činom darivanja svog umjetničkog opusa javnosti, pružio nam je svima primjer koliko je u životu potrebno pronaći ono što nas obogaćuje, ali ne materijalno, već ono što nam puni srce i čini nas boljim ljudima. Ono što na nama ostaje, a djelatnici Narodnog muzeja, osobito kustosice Lulić i Šarić Ban, to itekako dobro znaju i rade već dugo na tome, jest darovano sačuvati i oplemeniti ga tzv. dodanom vrijednošću“, poručio je župan Longin.

Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar u dvije će faze izraditi plan razvitka Etnološkog odjela, idejnu muzeološku koncepciju, plan raspodjele muzejskog prostora, odabrati građu, idejno rješenje prezentacije građe itd. Prilikom potpisivanja sporazuma rektor Faričić istaknuo je kako je Zadarska županija vrlo raznolik prostor, s otocima, priobaljem, zaobaljem, velebitskim i na kraju zavelebitskim dijelom.

„Taj prostor imao je šarolik razvoj, koji je bilo moguće pratiti u obalnom dijelu, za razliku od zaobalnog, koji u okolnostima osmanlijskog prodora nije bio kontinuiran, ali je pridonio bogatstvu mozaika naše baštine. Etnografska baština izložena je nažalost depopulaciji i deagrarizaciji, stanovništva koje u prirodi osigurava egzistencijalne potrebe sve je manje, kao i različitih tradicijskih vještina koje prepoznajemo kao etnografski ukras našeg prostora i dio identiteta. Posljednji je trenutak da se posvetimo istraživanju onoga što će, sasvim je izgledno, za pet ili deset godina posve iščeznuti iz ruralnih prostora“, rekao je Faričić.

V. d. ravnateljice Narodnog muzeja Vesna Sabolić rekla je kako će budući Etnološki odjel biti smješten u prostoru dosadašnjeg Muzeja grada Zadra na Poljani pape Aleksandra III., kod sv. Krševana.

„U Gradskoj straži nismo mogli osigurati uvjete koje nalaže Hrvatsko muzejsko vijeće i pravilnici muzejske djelatnosti. Sada dobivamo zgradu koja će biti i suvremena i moderna te će prezentirati našu baštinu na moderan i aktualan način. Prepoznali smo pravi trenutak u kojemu možemo ući u investiciju i aplicirati na sredstva EU fondova, moramo pripremiti dokumentaciju, koncept, stručnjake, a bez pomoći Sveučilišta to ne bismo uspjeli. Građa će biti digitalizirana tako da će naša tradicijska baština biti dio globalne kulturne baštine“, kazala je Sabolić.